Sonntag, 27. April 2014

Zagreb Eyewittness

Muzej prekinutih veza

Muzej prekinutih veza je muzej posvećen neuspješnim ljubavnim vezama. U njemu su izloženi osobni predmeti koje su ostavili bivši ljubavnici, a popraćeni su kratkim opisima...





Adresa: Ćirilometodska ulica 2, 10000, Zagreb, Hrvatska
Osnovan: 2010.
Radno vrijeme: Radno vrijeme: 09:00-22:30
Telefon:
+3854851 021







Nasta je žensko ime, koje u Hrvatskoj većinom nalazimo među Hrvatima te manje među Srbima. Ime je izvedeno iz imena Anastazija. Nasta je nešto rjeđe ime. Danas u Hrvatskoj živi tridesetak osoba koje nose ovo ime. Najviše osoba nazvanih Nasta rođeno je pedesetih godina prošlog stoljeća, a najmanje sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Relativno najveći broj osoba s imenom Nasta slavi rođendan 2. prosinca. Većina osoba koje se zovu Nasta žitelji su Zagreba (ukupno manje od dvadeset), Kistanja (manje od deset) te Erduta (manje od deset). S obzirom na broj stanovnika, Nasta najčešće je ime među stanovnicima Kistanja gdje se svaki dvijetisućiti stanovnik tako zove. ...



 NASTA ROJC - kritička retrospektiva

15.04.2014 - 01.06.2014



AUTORICA I KUSTOSICA IZLOŽBE: Jasminka Poklečki Stošić
KONCEPCIJA IZLOŽBE: Ivanka Reberski

IZBOR DJELA: Ivanka Reberski i Jasminka Poklečki Stošić

LIKOVNI POSTAV: Ante Rašić



... još jedna iznimna hrvatska slikarica 19. stoljeća - zavidnih likovnih sposobnosti i životnih preferenci u gotovo savršenoj, prije androgenoj ljepoti jedne žene umjetnice ... Tinti





Ilica, Zagreb



Životna i umjetnička priča Naste Rojc u nekoj sretnijoj sredini bila bi idealan predložak za film koji bi žene gledale šmrcajući, muškarci nervozno se nakašljavajući, a djeca ne shvaćajući kako je jedna velika slikarica i 50 godina nakon smrti još uvijek prešućena. Sudbina Naste Rojc gotovo je nepoznata izvan uskih umjetničkih krugova, a ni oni se nisu dovoljno trudili smjestiti njezin opus ondje gdje mu je mjesto – uz bok Miroslavu Kraljeviću, Josipu Račiću, Vladimiru Beciću i Oskaru Hermanu, s kojima je na početku i prijateljevala u Münchenu. ...


Za razliku od Slave Raškaj, koja je imala “defekt” gluhoće, Nasta je imala “defekt” koji se, 131 godinu od njezina rođenja, ne prašta lako. Taj “defekt” je – homoseksualnost. Retrospektiva radova Naste Rojc koja se otvara u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu pokušat će rehabilitirati i revalorizirati djelo ove umjetnice, pokazujući da je u kontekstu svoga vremena bila moderna i da je njezin opus nepravedno zapostavljen. ...



slobodnadalmacija.hr/Kultura/


Putnik




Portreti ...

 Nasta Rojc
1883. g., Bjelovar
1964. g., Zagreb



Obrazovanje:
kod Otona Ivekovića,( Zagreb, 1901./1902.); kod Tine Blau-Lang, (Beč 1904./1906.)


SUPRUGA : dr. Branka Šenoe (hrvatski slikar)


Kunstschule fur Frauen und Madchen, (Beč, 1902.-1904. i 1908.-1911.), Frauen Akademie, (Munchen, 1907.).

BIOGRAFIJA:


Teško je u nekoliko redaka sažeti sve što podrazumijeva usklik akademika Matka Peića: "Tko je toliko toga proživio, kao žena i slikarica, kao ta amazonka našeg slikarstva". Kćerka odjelnog predstojnika (ministra) za bogoštovlje i nastavu, kao krhko djevojče, više se voli igrati pravom lovačkom puškom nego lutkama. Kasnije će joj- kao mladoj slikarici- puška biti omiljeni predmet inscenacije na autoportretima, osobito uz njezinu kobilu Lenku s kojom je lutala poljima oko obiteljskog imanja kraj sela Gudovca kraj Bjelovara. Udala se za Branka, nježnog sina slavnog hrvatskog pisca 19. st. Augusta Šenoe, 1910. Nakon I. svjetskog rata poznanstvo sa Engleskinjom Alexandrinom Onslow (odlikovanom za podvige pri izvlačenju i transportu ranjenika) otvara novo poglavlje u Nastinu životu. 
 1924. na jahti Alexandrine Onslow, u čijem društvu je bio i Oskar Kokoschka, Nasta upoznaje draž jedrenja i slikanja jadranskih pejzaža - s palube. Za Božić 1924. Nasta već slika škotske pejzaže na imanjima prijatelja miss Onslow. Nastina izložba koju je priredila u Londonu u lipnju 1926., a koju je u studenomu iste godine prenijela u Zagreb, predstavlja odlučujuću bitku u Nastinom dokazivanju hrvatskim kritičarima i likovnoj publici da umjetnička djela na jednoj izložbi nisu manje vrijedna samo zato jer im je autor žena. Naime, ista Nastina izložba, koja je u Londonu u vodećim dnevnicima dobila izvrsne ocjene i priznanja, u Zagrebu je primljena s predumišljenim prezirom. Ratoborna Nasta je iz tog omalovažavanja crpila snagu da okupi žene umjetnice kojima je stalo do afirmacije vlastita djela. Uspjeh je okrunjen 11.09.1927., kad je Ministarstvo unutrašnjih dela u Beogradu potvrdilo Pravila Kluba likovnih umjetnica. To je ne samo prvo udruženje likovnih umjetnica u Hrvatskoj već i prvo profesionalno udruženje žena od Alpa do Egejskog mora. / Uz borbu Naste Rojc značajnu ulogu, osobito u službenim priznanjima Kluba, imala je siva eminincija te bitke svojim vezama s beogradskim dvorom, osobito kraljicom Marijom. Ta samozatajna zakulisna sila bila je Miss Onslow./




SAN

Odagnati nekako misli ne mogu
dok u sutonu sobe sjećanje navire
na jedan trenutak neodoljive žudnje za
mirisom bjeline svitanja - u postelji zgužvana -
negdje između tebe i mene.

Tinti




Kabinet grafike HAZU Strossmayerov trg 12, Zagreb 9.4 - 20.5.2014.




Povodom 90. obljetnice rođenja Ivana Picelja Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira retrospektivnu izložbu grafike ovog istaknutog umjetnika. Autorica postava je muzejska savjetnica mr.sc. Slavica Marković, a izložbu možete pogledati do 20. svibnja 2014.

Ivan Picelj antologijsko je ime geometrijske apstrakcije u Hrvatskoj i stožerna figura hrvatske grafičke umjetnosti druge polovine 20. stoljeća. Njegov bogati opus, respektabilan je multimedijski kompleks ostvaren u duhu neokonstruktivizma, u područjima slikarstva, kiparstva, crteža, grafike i grafičkoga dizajna.

Grafika realizirana tehnikom serigrafije važna je disciplina Piceljeva opusa i trajna preokupacija tijekom pola stoljeća umjetničkoga djelovanja. Postaje područjem njegova interesa nakon što je ostvario kapitalna slikarska djela exatovskog i postexatovskoga perioda (1951.-1957.), koja je u skladu s bauhausovskim načelima socijalizacije umjetnosti trebalo učiniti dostupnim široj javnosti.
Piceljev grafički opus, samodostatna je, izdvojiva cjelina i komplementarna dionica njegova stvaralaštva. Nastaje periodički, bez velikih intervala, u nizu problemski prezentiranih cjelina – grafičkih mapa i serija. Jedanaest naslova: Picelj,1957., Oeuvre programmée No1, 1966., Cyclophoria, 1971., Géométrie élémentaire-soft and hard, 1973., Remember, 1976., Connexion, 1979./1980., Remember, 1984.-86., Odnosi, 1992., Varijacije, 1994., Varijacije, 2002., Ulmske varijacije, 2006. i njihovih inačica, ostvaruje u suradnji s vrsnim znalcima tehnike u serigrafskim atelijerima Zagreba, Pariza, Ljubljane, s odabranim tekstopiscima, europskim likovnim kritičarima (Gillo Dorfles, Abraham A. Moles, Raul-Jean Moulin, Annie Le Brun, Darko Schneider, Brane Kovič) i s uglednim nakladnicima (Denise René, Studio Brane Horvata, Eurografika – Bergam, Mednarodni grafični likovni centar – Ljubljana). 

Ostvaren tijekom pola stoljeća kontinuiranoga rada, prezentiran na svim važnijim konstruktivističkim izložbama širom Europe i Amerike, taj je opus respektabilno poglavlje hrvatske grafičke umjetnosti u mediju serigrafije i nezaobilazna dionica europske moderne grafike. Grafičke mape i serije primjer su Piceljeva programatskoga djelovanja i umjetničkoga istraživanja mogućnosti grafičkoga medija u skladu s umjetničkom orijentacijom i osobnim manifestom.
Devedeseta obljetnica Piceljeva rođenja povod je za retrospektivnu prezentaciju grafičke umjetnosti, rekapitulaciju vrijednosti, ljepote i sjaja toga opusa u instituciji za koju je stvarao, u kojoj je izlagao, koju je zadužio i obilježio svojim djelovanjem.



PICELJ JE ZA MENE POSEBAN - TAKO SLIĆAN - A TAKO RAZLIČIT U ČISTINI FORME NEPRAVILNE PRAVILNOSTI I BESKONAĆNOG REDA EGZISTENCIJE.
ZA NEKE,  NEKI OD NAS VODE ŽIVOT PO PRINCIPU "OUTLOOK-A" - A MOJ JE VIŠE POPUT UMJETNOSTI NEKE NOVE, ALI I STARE TENDENCIJE - USUĐUJEM SE REĆI.Tinti


Montag, 24. März 2014

Jedno tilo, jedna duša ...


Jedna duša, jedno tilo ... Poljude poludi!


DERBI:   HNK Hajduk - GNK Dinamo

STADION : Poljud, Split

DATUM:  22.03.2014., 15:00 sati

REZULTAT : 0:2

Mural kod Peškarije, Split



Na putu ...: 

 

restaurant-kornat.zadar 

Liburnska obala

23000 Zadar


FanShop NK Hajduk, Trogirska 10/Marmontova ul., Split

shop.hajduk.hr













Trg Gaje Bulata, Split

Kao 1. prije utakmice:

oko 14:00 sati. 22.03.2014.

ide se na DERBI

fan-shop.com


Na Poljudu, na Poljudu
Sa one strane Marjana
Navijamo, navijamo
Navijamo za Hajduka

ale ale ale ale ale ale ale ale ale ale ale ale

Na Poljudu, na Poljudu
Sa one strane Marjana
Navijamo, navijamo
Navijamo za Hajduka

ale ale ale ale ale ale ale ale ale ale ale ale














Poljud, oko 14:45 sati, 22.03.2014.






 


15:00 sati, 22.03.2014. - početni udarac

 

... a mi također tamo

Osnovano 1911. i živjet će vjećno

torcida.org

 

Kao 2. nakon utakmice: 

 

stari-mornar.com 

Restaurant Stari Mornar

Osmih Mediteranskih igara 9

21000 Split

 

... a za vrijeme utakmice ...



 

... nigdje nikoga u gradu :)


all photos by tinti
















... i ovo se mora reći ...

 

 



Freitag, 14. März 2014

Pišem pismo tinta mi se proli, daleko je onaj 'ko me voli, ...


Daleko je ...
(Tamara Obrovac - Ana Gasparini - Tamara Obrovac)



Riva ...
Sjedim  u galeriji poznanice slikarice, Splićanke - pijuckamo capuccino i dijelimo osobne, pa i pomalo zajedničke utiske o jednom dragom gradu.

Čudan je ovo grad dišpeta, baluna i ostalih čuda.

Priča mi - kako baš na njenom kantunu - poviše galerije - 

stanari škovace bacaju kroz prozor na ulicu, kako ne žele rasvjetu po noći jer idu komarci, ali zato ulicu ostali mogu koristiti kao javni toalet?! Međutim isti ti susjedi spremili su ogromno ulje na platnu, koje je umjetnica prilikom zatvaranja butige jednu večer u žurbi zaboravila unjeti!

Eh to je to - neka su grubi, divji - kako hoćete : ali ovdi znan' da će mi uvik neko pomoć' - da mi zatriba.
A dragi zvuk klepetanja škura noću na vitru- uz većinom otvoren prozor - ne mogu zaboravit'!
I vrag odnia prišutinti

Ne triba ti više ...
... i sunce ...

... i more ...

POSLUŠAH

Ženska klapa Neverin



Izvedbe:

  • (HNK Split)  08. ožujka, 20:00
Povodom deset godina umjetničkog djelovanja

***


Unatoč predrasudama po kojima ženska klapa ne može stajati rame uz rame muškoj klapi, ova skupina mladih djevojaka iz Kaštel Lukšića čvrsto je odlučila dokazati suprotno. Kontinuiranim radom kroz protekle četiri godine, djevojke iz klape Neverin izborile su svoje mjesto u klapskom svijetu, te svojim stilom postale prepoznatljive. Samo ime klape Neverin, za romantičare je neiscrpna tema, gotovo kao „miris daha božanske snage i odlučnosti“. Samo ime klape simbol je burnog i uzbudljivog, što se osjeća u njihovoj interpretaciji.
Tijekom proteklih godina klapa Neverin redoviti je sudionik gotovo svih važnijih festivala klapske pjesme: Večeri dalmatinske pisme Kaštela 2005. (2. nagrada stručnog ocjenjivačkog suda u izvedbi s klapom Šufit “Kako ću volit to ludo more”), nezaobilazno finale Omiškog festivala, pa nastup ove godine na Večeri klapa na 47. Splitskom festivalu gdje su pjevale “Da je meni s tobom kroz pasike” i “Kokolo”. Klapa je nastupila i u sklopu projekta „Ne damo te pismo naša“ gdje su se nizom koncerata predstavile brojnoj publici. Različitim glazbenim izričajem te raznovrsnošću svog repertoara ženska klapa Neverin nastoji i dalje promicati ljepotu dalmatinske pisme i ženskog klapskog pjevanja.
Klapu Neverin čine Antonela Pilić, Tea Pavlov, Ana Ujević, Marija Vitlov Uljević, Željka Stanić, Dalija Šaban i Ljubica Jevtić.
*www









POSJETIH

GAST 2014._ Split 
 

GAST 2014
Split, Žnjan : 05.-09.03.2014.


Jeste li ikada probali poznati  Poljički soparnik ...
pogledajte-kako-pripremiti-ukusni-poljicki-soparnik

POLJIČKI SOPARNIK

Opis: Tradicionalno se je jeo za vrijeme velikog posta, na Veliki Petak, Sve Svete i Badnjicu. Originalno se peče na kominu, ispod žerave.

Da bi se dobro ispeklo soparnik možda najvažniji dio posla je priprema komina. Komin mora biti dobro zagrijan, tako da mnogi komin počinju grijati i dva sata prije nego soparnik počnu peći.

Sastojci za 1 soparnik:
3000-4000g blitve (ne premlade, zbog vode)
2-3 mlade kapulice
1 stručak petrusimul
2 dcl maslinovog ulja
soli
2-3 česnja luka



Priprema:


Blitvu očistiti, odrezati korijenje, oprati i dobro osušiti. U međuvremeno se zamijesi tijesto sa brašnom, malo soli i vode po potrebi. Podijeli se na 2 ista komada i ostavi se malo da stoji. Nakon valjanja, smjesa blitve i soli je posuta na soparnik.
Blitvu, kapulicu i peršin na sitno isjeckati. Sve se skupa metne u veliku zdjelu, začini sa uljem, malo soli i paprom i dobro se promješa. Jedan dio tijesta izvaljat u veličini sinije, metnut blitvu i drugom polovicom razvaljanog tijesta pokriti. Na prvu siniju razvaljamo tijesto tanko sve do rubova za što nam je potreban «lazanjur» (dugi tanki štap za valjanje). Moramo paziti da kora ne pukne i bude otprilike svugdje jednako debela ili bolje reći tanka. Sljedeći korak je rasporediti blitvu, i zatvoriti soparnik drugom korom.

Rubove tijesta 2 cm preklopiti i dobro prstima pritisnuti. Sa nožem napraviti par rupica da izlazi para. Soparnik pospemo krupnom solju ili prekrupom (da bi lakše kliznuo sa sinije na komin), te poklopimo sa drugom sinijom, okrenemo sve zajedno tako da zarolani rub bude prema dolje te lagano istresemo soparnik na komin. Nakon što je izvaljan, blitva posuta i raspoređena, i stavljena druga kora, soparnik je spreman za stavljanje u komin.

Komin mora biti dobro «ujaren», što znači da se oko pola sata prije mora na njemu ložiti vatra npr. od lozine ili hrastovine. Nakon loženja vatra i žerava se makne u stranu te se komin dobro pomete. Kad smo istresli soparnik lopaticom po njemu rasporedimo lug i žar i pečemo oko 15 minuta neprestano miješajući lug i žar da soparnik ne izgori na jednom mjestu. Nakon nekog vremena se soparnik napuše i pritom se iznutra peče. Kad je gotov izmetemo s njega lug te ga povučemo na siniju dobro ga isprašimo od luga te namažemo nasjeckanim češnjakom, namažemo maslinovim uljem.

Gotovi soparnik odozgo dobro namazati maslinovim uljem i po želji posuti isjeckanim češnjakom - a tko voli moze umjesto luka posuti šećera. *www





Naš Hajduk ...

Naši Slavonci dragi ...


Kuhanje live ...


Mils kao Hajdukov sponzor --- kupi i podrži!

Čokolata razna ...

Sladoled ...

Originalna ambalaža za Catering i Fingerfood prezentacije



Krčki ovčji sir OPG Magriž - prefin ...

Najznačajniji gastro događaj u Hrvatskoj!

19. Međunarodni sajam prehrane
19. Međunarodni sajam pića
19. Međunarodni sajam hotelske i ugostiteljske opreme
19. Međunarodni sajam vina-Dionizijana
9. Sajam kave
9. Sajam namještaja -Furnitura
8. Sajam za turizam-Saturn
3. Sajam razvojnih agencija

krcki-sir.com
More ...















VIDJEH

  Ana Bošković Freund u Salonu Galić Split : "Mnoštvo"

... Rođena sam 10. svibnja 1973. u Splitu. Nakon završene Škole za primijenjenu umjetnost u Splitu, upisujem Likovnu akademiju u Zagrebu gdje diplomiram slikarstvo 1997.  u klasi prof. Đure Sedera. Živim i radim u Splitu. Pored slikanja bavila sam se i radom na animiranom filmu, fotografijom, ilustracijom i plesom..... *www

 ana-boskovic.com


















 shaiginott.com _ fotografije

 ... Shai Ginott rođena je u Jeruzalemu 1958. Biolog po zanimanju, svoju karijeru fotografkinje likovne umjetnosti i prirode započela je 1984. kao direktorica fotografije Izraelske uprave za nacionalne parkove. Njezine fotografije objavljene su u novinama, časopisima i knjigama, uključujući bestselere. ...

 ... Fotografije na ovoj izložbi prikazuju imaginarne krajolike, one se sastoje od dviju fotografija prikazanih jedna preko druge. Sve prikazane fotografije snimljene su u Izraelu, u pustinji Negev, na obali Mediterana, Galilejskoga jezera i Mrtvog mora; u šumama Galileje i na snježnim vrhovima planine Hermon, za topla i suha ljeta, za kišne i hladne zime, u doba selidbe ptica i buđenja prirode u proljeće. Fotografije su popraćene Psalmima iz Biblije iz Knjige Postanka. ...*www




 „Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih. ... Tada ih je Bog blagoslovio i rekao im: *Plodite se i množite i napunite zemlju, i sebi je podložite* ... Vladajte ribama u moru i pticama u zraku i svim živim stvorovima što puze po zemlji!“ 

"Vladajte" kazao je tada navodno Bog, tu je po meni pogriješio!

tinti


Foto klub Split konstituiran je na skupštini u Kinu Karaman 26. travnja 1911. godine. Glavni pokretači i osnivači kluba bili su profesori Realke Umberto Girometta i Juraj Božičević. Uz ova dva foto amatera značajniji prvi aktivni članovi bili su i nastavnik Realke Mirko Fagarazzi, te trgovac Ante Milišić u čijoj su se papirnici u Ilićevom prolazu nasuprot kina Karaman mogli opskrbljivati foto opremom i izlagati radove nakon organiziranih foto izleta.
Prilike, odnosno neprilike, oko dva svjetska rata nisu samo utjecale na prestanak klupskog 


okupljanja, već i na uništavanje fotografske građe. Tek se 1950. g. u okrilju organizacije Narodna tehnika obnavlja institucionaliziranje amaterske fotografske djelatnosti kroz Klub foto i kino amatera. Nakon odvajanja od Kino kluba Split i iseljenja iz prostorija na Rivi 1952. g.
Grgur

Foto klub se smjestio u Marmontovoj ulici u sklopu izložbenog salona Galić od kojeg se odvojio 1956. g. kada organiziranjem 2. Klupske izložbe definitivno počinje živjeti svoju djelatnost sa svojim gradom i puno puno šire do današnjih dana... *www
 

Zlatna vrata

POGLEDAH FILM
 »Vis-a-Vis«

Rekla bih dobro sklopljen scenarij i vrlo dobra glumačka izvedba. Kamera lijepo slijedi radnju kao i odabrana glazba.


 »Vis-a-Vis« redatelja Nevia Marasovića nije film za svakoga, a opet kao da jest - zaokuplja pažnju i prije površnog gledatelja filmova. 


Doista je to nekako priča bez priče; neobična, ali promišljena mješavina stvarnih, fiktivnih, više izmišljenih događaja i situacija, koja samo po sebi - kako "sadržaj" više napreduje prema "kraju priče" - gledatelju nudi odgovor koji traži.





Ovaj rekla bih niskobudžetni uradak, očito je snimljen s dovoljno entuzijazma filmofila. Čini mi se kako konačno imamo film, riješen pritiska ratnih i post-ratnih trauma i nesuglasica, a bavi se problemima obrazovanih, mladih ljudi, umjetnika, koji se ne boje sukoba s  vlastitim životima. tinti

Glume: 
Rakan Rushaidat,  Janko Popović Volarić, Krešimir Mikić

p.s. višetruko ponavljan prizor iz filma podsjetio me je na jelovnik poznate Zagrebačke zalogajnice 




Razglednica na vjetru

                                                   Split Holographic Greeting Card - 2021 https://youtu.be/3FrMn2RHIiA Stojim na Rivi i čeka...