Daleko je ...
(Tamara Obrovac - Ana Gasparini - Tamara Obrovac)
 |
| Riva ... |
Čudan je ovo grad dišpeta, baluna i ostalih čuda.
Priča mi - kako baš na njenom kantunu - poviše galerije -
stanari škovace bacaju kroz prozor na ulicu, kako ne žele rasvjetu po noći jer idu komarci, ali zato ulicu ostali mogu koristiti kao javni toalet?! Međutim isti ti susjedi spremili su ogromno ulje na platnu, koje je umjetnica prilikom zatvaranja butige jednu večer u žurbi zaboravila unjeti!
Eh to je to - neka su grubi, divji - kako hoćete : ali ovdi znan' da će mi uvik neko pomoć' - da mi zatriba.
A dragi zvuk klepetanja škura noću na vitru- uz većinom otvoren prozor - ne mogu zaboravit'!
I vrag odnia prišu. tinti
 |
| Ne triba ti više ... |
 |
| ... i sunce ... |
 |
| ... i more ... |
POSLUŠAH
Ženska klapa Neverin
Povodom deset godina umjetničkog
djelovanja
***
Unatoč predrasudama po kojima ženska klapa ne može stajati
rame uz rame muškoj klapi, ova skupina mladih djevojaka iz Kaštel Lukšića čvrsto
je odlučila dokazati suprotno. Kontinuiranim radom kroz protekle četiri godine,
djevojke iz klape Neverin izborile su svoje mjesto u klapskom svijetu, te svojim
stilom postale prepoznatljive. Samo ime klape Neverin, za romantičare je
neiscrpna tema, gotovo kao „miris daha božanske snage i odlučnosti“. Samo ime
klape simbol je burnog i uzbudljivog, što se osjeća u njihovoj
interpretaciji.
Tijekom proteklih godina klapa Neverin redoviti je sudionik
gotovo svih važnijih festivala klapske pjesme: Večeri dalmatinske pisme Kaštela
2005. (2. nagrada stručnog ocjenjivačkog suda u izvedbi s klapom Šufit “Kako ću
volit to ludo more”), nezaobilazno finale Omiškog festivala, pa nastup ove
godine na Večeri klapa na 47. Splitskom festivalu gdje su pjevale “Da je meni s
tobom kroz pasike” i “Kokolo”. Klapa je nastupila i u sklopu projekta „Ne damo
te pismo naša“ gdje su se nizom koncerata predstavile brojnoj publici.
Različitim glazbenim izričajem te raznovrsnošću svog repertoara ženska klapa
Neverin nastoji i dalje promicati ljepotu dalmatinske pisme i ženskog klapskog
pjevanja.
Klapu Neverin čine Antonela Pilić, Tea Pavlov, Ana Ujević,
Marija Vitlov Uljević, Željka Stanić, Dalija Šaban i Ljubica
Jevtić.
*www
*www
POSJETIH
GAST 2014._ Split
GAST 2014
Split, Žnjan : 05.-09.03.2014.
Jeste li ikada probali poznati Poljički soparnik ...
POLJIČKI SOPARNIK
Opis: Tradicionalno se je jeo za vrijeme velikog posta, na
Veliki Petak, Sve Svete i Badnjicu. Originalno se peče na kominu, ispod žerave.
Da bi se dobro ispeklo soparnik možda
najvažniji dio posla je priprema komina. Komin mora biti dobro zagrijan, tako da
mnogi komin počinju grijati i dva sata prije nego soparnik
počnu peći.
Sastojci za 1 soparnik:
3000-4000g blitve (ne premlade, zbog vode)2-3 mlade kapulice
1 stručak petrusimul
2 dcl maslinovog ulja
soli
2-3 česnja luka
Priprema:
Blitvu očistiti, odrezati korijenje, oprati i dobro osušiti. U
međuvremeno se zamijesi tijesto sa brašnom, malo soli i vode po potrebi.
Podijeli se na 2 ista komada i ostavi se malo da stoji. Nakon valjanja, smjesa
blitve i soli je posuta na soparnik.
Blitvu, kapulicu i peršin na sitno isjeckati. Sve se skupa
metne u veliku zdjelu, začini sa uljem, malo soli i paprom i dobro se promješa.
Jedan dio tijesta izvaljat u veličini sinije, metnut blitvu i drugom polovicom
razvaljanog tijesta pokriti. Na prvu siniju razvaljamo tijesto tanko sve do
rubova za što nam je potreban «lazanjur» (dugi tanki štap za valjanje). Moramo
paziti da kora ne pukne i bude otprilike svugdje jednako debela ili bolje reći
tanka. Sljedeći korak je rasporediti blitvu, i zatvoriti soparnik drugom korom.
Rubove tijesta 2 cm preklopiti i dobro prstima pritisnuti. Sa
nožem napraviti par rupica da izlazi para. Soparnik pospemo
krupnom solju ili prekrupom (da bi lakše kliznuo sa sinije na komin), te
poklopimo sa drugom sinijom, okrenemo sve zajedno tako da zarolani rub bude
prema dolje te lagano istresemo soparnik na komin. Nakon što je izvaljan, blitva
posuta i raspoređena, i stavljena druga kora, soparnik je spreman za stavljanje
u komin.
Komin mora biti dobro «ujaren», što znači da se oko pola sata
prije mora na njemu ložiti vatra npr. od lozine ili hrastovine. Nakon loženja
vatra i žerava se makne u stranu te se komin dobro pomete. Kad smo istresli
soparnik lopaticom po njemu rasporedimo lug i žar i pečemo oko
15 minuta neprestano miješajući lug i žar da soparnik ne izgori na jednom
mjestu. Nakon nekog vremena se soparnik napuše i pritom se
iznutra peče. Kad je gotov izmetemo s njega lug te ga povučemo na siniju dobro
ga isprašimo od luga te namažemo nasjeckanim češnjakom, namažemo maslinovim
uljem.
Gotovi soparnik odozgo dobro namazati
maslinovim uljem i po želji posuti isjeckanim češnjakom - a tko voli moze
umjesto luka posuti šećera. *www
 |
| Naš Hajduk ... |
 |
| Naši Slavonci dragi ... |
 |
| Kuhanje live ... |
 |
| Mils kao Hajdukov sponzor --- kupi i podrži! |
 |
| Čokolata razna ... |
 |
| Sladoled ... |
 |
| Originalna ambalaža za Catering i Fingerfood prezentacije |
 |
| Krčki ovčji sir OPG Magriž - prefin ... |
Najznačajniji gastro događaj u Hrvatskoj!
19. Međunarodni sajam prehrane19. Međunarodni sajam pića
19. Međunarodni sajam hotelske i ugostiteljske opreme
19. Međunarodni sajam vina-Dionizijana
9. Sajam kave
9. Sajam namještaja -Furnitura
8. Sajam za turizam-Saturn
3. Sajam razvojnih agencija
krcki-sir.com
 |
| More ... |
VIDJEH
Ana Bošković Freund u Salonu Galić Split : "Mnoštvo"
... Rođena sam 10. svibnja 1973. u Splitu. Nakon
završene Škole za primijenjenu umjetnost u Splitu, upisujem Likovnu akademiju u
Zagrebu gdje diplomiram slikarstvo 1997. u klasi prof. Đure Sedera. Živim i
radim u Splitu. Pored slikanja bavila sam se i radom na animiranom filmu,
fotografijom, ilustracijom i plesom..... *www
ana-boskovic.com
... Shai Ginott rođena je u Jeruzalemu 1958. Biolog po zanimanju, svoju karijeru fotografkinje likovne umjetnosti i prirode započela je 1984. kao direktorica fotografije Izraelske uprave za nacionalne parkove. Njezine fotografije objavljene su u novinama, časopisima i knjigama, uključujući bestselere. ...
„Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih. ... Tada ih je Bog blagoslovio i rekao im: *Plodite se i množite i napunite zemlju, i sebi je podložite* ... Vladajte ribama u moru i pticama u zraku i svim živim stvorovima što puze po zemlji!“
"Vladajte" kazao je tada navodno Bog, tu je po meni pogriješio!
tinti
Foto klub Split konstituiran je na skupštini u Kinu Karaman 26. travnja 1911. godine. Glavni pokretači i osnivači kluba bili su profesori Realke Umberto Girometta i Juraj Božičević. Uz ova dva foto amatera značajniji prvi aktivni članovi bili su i nastavnik Realke Mirko Fagarazzi, te trgovac Ante Milišić u čijoj su se papirnici u Ilićevom prolazu nasuprot kina Karaman mogli opskrbljivati foto opremom i izlagati radove nakon organiziranih foto izleta.
Prilike, odnosno neprilike, oko dva svjetska rata nisu samo utjecale na prestanak klupskog
okupljanja, već i na uništavanje fotografske građe. Tek se 1950. g. u okrilju organizacije Narodna tehnika obnavlja institucionaliziranje amaterske fotografske djelatnosti kroz Klub foto i kino amatera. Nakon odvajanja od Kino kluba Split i iseljenja iz prostorija na Rivi 1952. g.
 |
| Grgur |
Foto klub se smjestio u Marmontovoj ulici u sklopu izložbenog salona Galić od kojeg se odvojio 1956. g. kada organiziranjem 2. Klupske izložbe definitivno počinje živjeti svoju djelatnost sa svojim gradom i puno puno šire do današnjih dana... *www
 |
| Zlatna vrata
POGLEDAH FILM
»Vis-a-Vis«
Rekla bih dobro sklopljen scenarij i vrlo dobra glumačka izvedba. Kamera lijepo slijedi radnju kao i odabrana glazba. »Vis-a-Vis« redatelja Nevia Marasovića nije film za svakoga, a opet kao da jest - zaokuplja pažnju i prije površnog gledatelja filmova. Doista je to nekako priča bez priče; neobična, ali promišljena mješavina stvarnih, fiktivnih, više izmišljenih događaja i situacija, koja samo po sebi - kako "sadržaj" više napreduje prema "kraju priče" - gledatelju nudi odgovor koji traži. 
Ovaj rekla bih
niskobudžetni uradak, očito je snimljen s dovoljno entuzijazma
filmofila. Čini mi se kako konačno imamo film,
riješen pritiska ratnih i post-ratnih trauma i nesuglasica, a bavi se problemima
obrazovanih, mladih ljudi, umjetnika, koji se ne boje sukoba s vlastitim
životima. tinti
Glume:
Rakan Rushaidat, Janko Popović Volarić, Krešimir Mikić p.s. višetruko ponavljan prizor iz filma podsjetio me je na jelovnik poznate Zagrebačke zalogajnice   |
Sviđa mi se dio o ženskim klapama - vrlo interesantno
AntwortenLöschenHvala na opisu!