January Split

UVOD

Dalmati (lat. Dalmatae, grč. Delmatoi) su antička etnogrupa koja je nastavala današnju srednju Dalmaciju i zapadnu Hercegovinu između rijeka Krke i Neretve, gdje se pojavljuju od 4. stoljeća pr. Kr. Po razdiobi naroda u rimsko doba, Dalmati se smatraju Ilirima u širem smislu, pa ne ulaze u sastav kasnijega Ilirskog kraljevstva uz južni Jadran. Po njima se potom zove rimska provincija Dalmatia i današnja Dalmacija tj. južna Hrvatska.*iwww - još zvani i Delmati

Drniš - crkva

Uputih se u u meni gotovo najdraži grad.
Pa zatim malo "na selo" kako bi ono "Fetivi"   (fetivi - pravi, izvorni, hrv-dalm riječnik) rekli.

> Linija 80 - Promet Split - s okretišta u Sukuišanskoj ulici
> 90 min vožnje
> cilj : Drniš
> cijena: 27 kn karta / 1 smjer
> geografski položaj :


Drniška krajina je zemljopisno područje u Zagori. Obuhvaća područje Grada Drniša, po kojem je nazvana.

Drniška krajina nalazi se južno od Kninske krajine, u Šibensko-kninskoj županiji.

Prvi tragovi naseljenosti u Drniškoj krajini datiraju iz 19. stoljeća pr. Kr., a pronađeni su u trima pećinama u Brini, u kanjonu rijeke Čikole. 
U predantičkom razdoblju pojavljuju se brojne gradine, utvrde, kao što su Kalun, Balina glavica, Čupića gradina, itd.
U 3. stoljeću pr. Kr. područje naseljava ilirsko pleme Delmati, čije je glavno naselje bio grad Promona, kod današnjeg Tepljuha.
34. godine pr. Kr. područje su osvojili Rimljani koji su pokorili Delmate. Spomenički svjedoci vladanja Rimljana na ovom području su ostatci logora Burnum kod Ivoševaca i ranokršćanska crkva u Čupićima u Trbounju.***iwww

Nakon dolaska Hrvata -  kasnom srednjem vijeku Drniška je krajina pripala hrvatskoj plemićkoj obitelji Nelipićima.

 

 Dakle krenuh za svojim putem:

... Solin - Klis - Muć - Donji Muć (Čavoglave) > preko rijeke Čikole (kako jedan pjesnik jednom reče ...) - Gradac - Otavice - Drniš ... i još koje selo usput ...

Prekrasan krajobraz -
to je rodni kraj velikog Meštrovića, Krste Odaka, Jakova Gotovca, Nikole i Božidara Adžije, Ivana Aralice i tko zna koga još ...
Najzanimljiviji su bili oni bogati, a nepoznati Bonvivanti s početka 20-tog stoljeća. Naime razdor u načinu življenja između onih bogatih stanovnika drniške krajine i siromašnih kmetova seljaka na ovom je "mistu" bila  neopisiva.

Trenton - namaz: Mali škoj (NOVO)

Putovali su tako oni svijetom, obrazovali se, bilo ih po cijeloj Austro-Ugarskoj, pa i do Pariza i u Amerikama. 

kraljevicev-bonvivant-prvi-je-hrvatski-filmski-redatelj-arsen-maas

 


Potomci drniških plemića, Srdara, sa svojim ladanjskim imanjima, mahom školovani u Beču - jer tada za putovanje Austro-Ugarskom nije trebala putovnica. Donjeli su sa sobom kulturnu osvještenost i ljubav za umjetnost u vlastiti kraj. Među njima, mecena, nebrojeno! Pa ne bi bilo niti Meštrovića, da istih nije bilo, a tome svjedoči i Muzej grada Drniša, smješten u kući Nikole Adžije, koji je isti ostavio gradu Drnišu zajedno sa zbirkom skulptura i odlijeva, koje je svojevremeno Meštrović darovao svome gradu, Adžiji i Otavicama, a kao zahvalnica za stipendiju, koja mu je omogučila školavanja po svijetu i učinila ga onim šta još valjda još i danas jest - veliki, svjetski kipar.

U muzeju sam saznala, kako su se uspjeli sačuvati neki kalupi za odljeve skulptura i studija, iako su ljevaonice zapravo dužne i obvezne iste uništiti odmah po jednokratnom izljevu željene umjetnine, a kako bi se sačuvao identitet i autentičnost umjetnikova rada. Samo tako su se uspjela i restaurirati gipsana stopala oltarne skulpture "Vječno Razapeti" u crkvi u Otavicama.

*iwww

Ono šta me svaki puta ponovno zatekne, kada odlučim posjetiti muzej, galeriju ili bilo kakav drugi kulturološki spomenik u nekom "malom" gradu jest zbunjenost građana, kada iste upitat za put. Naime nekako ostanu zatečeni pitanjem, uglavno za isto nisu čuli ili ne znaju gdje je, pa brže bolje zatraže pomoć nekog prolaznika-poznanika. Naravno niti ta osoba odmah ne zna odgovor, pa se skupi poveće društvo i stane raspravljati. Ne daju vam dalje - iako grad ima svega jedno križanje (ujedno i središte mjesta) - tek kada se slože, gdje bi to zaravo moglo biti, upute vas u navodno pravom smjeru. Prije toga još nekoliko telefonata i to je to. "Bit će da je tamo, ma to je to! Ugodan Van' dan, šinjorina." Žiteljima ostaje nadalje neodgonetnuto: "Šta je tu ženo zaboga dovelo zapravo ovdi?! Bit' će neka umjetnica iz 'grada."

Razepeti - Otavice - Muzej


tz-drnis.hr/muzej

*iwww

Jedna od znamenitosti toga kraja je i poznati drniški susak, koji se koristio kao vrč za pijenje vina, a ručno se izrađuje iz drveta smrike. Može se u dvije veličine kupiti u suvenirnici NP Kraka ili na gradskoj tržnici. Meni osobno je cijena bila malo previsoka.

VIJESTI IZ KULTURE - Split, siječanj 2014

hnk-split.hr/Drama/Kontra-progresa

Biti protiv svega može biti znak hrabrosti kao i ludosti. Esteve Soler (1976), jedan od najzanimljivijih suvremenih katalonskih dramskih pisaca, izgleda da uopće ne brine u koju ćemo ga kategoriju svrstati. On, dapače, od tzv. stupova suvremenog društva pravi trilogiju u kojoj redom piše Protiv napretka, Protiv ljubavi, Protiv demokracije, i svaki put biva prevođen i igran na sve više jezika. Neki kažu zato jer lucidnim poetskim jezikom otkriva burlesknu stranu objektivno monstruoznih stvari, ili čak zastrašujuću stranu naoko plauzibilnih stvari, nad kojima se počnemo smijati pa zanijemimo, ili obratno. U njegovim fantastičnim, naoko nepovezanim scenama, smrt i komedija, humor i horor hodaju združeni i pričaju nam jednostavne, čudne, arhetipske i nezaboravne priče koje kao da su izašle iz Hada naše svakodnevice o kojoj inače imamo najljepše mišljenje. Soler nesvakidašnjom snagom iz banalnosti prodire do uznemirujućeg koje ima univerzalnu dimenziju, pa je to prepoznala i kritika dodjeljujujući mu uz mnoge druge i Nagradu Godot. No, u njegovom poretku stvari najvažnija je publika: “Promašio sam ili pogriješio samo onda - reći će Soler - ako publika nakon moga komada iziđe ravnodušna!“ A da se to ne bi dogodilo pobrinut će se, naravno, i prevoditeljica i redateljica "Kontra progresa" Nenni Delmestre.*

 gkm.hr/PredstaveMP.html 
 

... Kad danas nekom (odraslom) spomenete „Malog princa“, vjerojatno će oduševljeno reći kako mu je to jedna od  najdražih knjiga. Većina čak ima i svoje omiljene citate iz tog, najpoznatijeg djela Antoinea de Saint-Exuperya,   ...

Priču znamo, ali razumijemo li i mi što nam mali princ pokušava reći? ...

 On nam i dalje šapće jednostavne, ali važne istine o pravim vrijednostima ljudskog života.

Samo treba ponekad zastati i poslušati ga. ...*

 kinoteka zlatna vrata split

ČEŠKI SAN,
Ceský sen (2004)

Duhovit i provokativan dokumentarni film o konzumerističkoj histeriji u Češkoj. Filip Remunda i Vit Klusák odlučili su da iskoristite svu psihološku i manipulativnu moć konzumerizma, sa svim njenim perverznim elementima, i tako stvore kampanju za nešto što ne postoji.O ovom projektu se govorilo čak i u češkom parlamentu.*

projekcija kruga u pokretu na platno - pomiće se s lijeva na desno

papir, lampice -kombinirana tehnika

Salon “Galić” -izložba:
“Moguća lakoća” 
-autor:
Petra Kovačić (od ponedjeljka do petka od 10 do 13 i od 17.30 do 20.30, subotom od 10 do 13, do 3. veljače).*

sintetičko vlakno, pijesak, svjetlo

Dodaj naslov

''Splitska kiparica nam se i ovom izložbom predstavila kao multimedijalna umjetnica koja je napravila odmak od tradicionalnog, iskušavajući i problematizirajući odnos prostora, promatrača i samog djela.

 
Izložbu ''Moguća lakoća'' sačinjavaju četiri rada, postavljena u zasebne prostorije, a zamišljeni su da komuniciraju s unaprijed zadanim oblikom prostora. Petrine instalacije definiraju ambijent više nego što ambijent definira njih, te preoblikuju i mijenjaju prostor bez obzira što je on sam po sebi definiran.

Radovi s ove izložbe su možda zasebni i izvedeni u različitim materijalima i medijima, no djeluju organski povezani s cjelinom koja koristi svjetlo kao važan element i nositelja poruke.

Svjetlost u instalacijama Petre Kovačić ima predmetnu konkretnost, ali postaje i bitan nositelj poruke, dobivajući pritom gotovo metafizičku konotaciju'', navodi, među ostalim, u katalogu Barbara Gaj.

Mlada kiparica Kovačić diplomirala je 2008.godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Svoj umjetnički interes nalazi u polju kiparstva, instalacije i performansa, propitujući odnose likovnog, uzvedbenog, interaktivnog i ambijentalnog.*

Izložba o ljubavi Aboridžina Split, Stara gradska vijećnica Narodni Trg 23.01.2014.

U povodu Dana Australije, koji se ove godine prvi put obilježava izvan Zagreba, u prostorima Stare gradske vijećnice otvorena je izložba „Yilpinji: Ljubav, magija i obredi“. Izložbu je, u nazočnosti australske veleposlanice ...

...  i brojnih gostiju otvorio gradonačelnik Ivo Baldasar. Izložba koja “priča” o ljubavi i ljubavnim prijestupima u vizualnoj umjetnosti australskih Aboridžina, sastoji se od 15 originalnih printova te će za posjetitelje ostati otvorena do petka 14. veljače 2014. godine.*

 mkcsplit.

 Jadranko Runjić (1956.) diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1980. godine. Zaposlen je kao docent na Umjetničkoj akademiji u Splitu.
Jadranko Runjić je osobita pojava splitske umjetničke scene. Ne izlaže često, ali za svaki se nastup priprema dugo i studiozno. U pravilu je riječ o zaokruženim ciklusima koji plijene pažnju već na kvanitativnoj razini.*

 Izložba pod nazivom "Leksikon" Jadranka Runjića, splitskog umjetnika i predavača na Umjetničkoj akademiji u Splitu,  koncipirana je od slika abecedno podijeljenih u skupine koje se nižu galerijskim postavom. Motivi koji se jedva naziru sa svijetlih podloga prizori su osoba, pojmova, predmeta, biljaka... preciznije, njihovi neobični spojevi koji su se jedni do drugih slučajno našli zakonom abecedne sistematizacije leksikona/enciklopedijskog rječnika. Spomenuti oblik, kao primjer metodičnosti i preglednosti u tumačenju svijeta i simbol cjelovitosti znanja, autoru je okvir za (ironijsko) razmišljanje o predmetu i značenju u slikarskom mediju, načinima obrade podataka, sistematizaciji znanja i stvarnosti.

Jadranko Runjić rođen je 1956. godine u Gospiću. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1980. godine. Predavač je na Umjetničkoj akademiji u Splitu.
više o izložbi ...

Jedna lijepa galerijica u Splitu, odmah kod "Zlatnih vrata" uz Kinoteku:


Galerija Margarita,  Dioklecijanova 5, 21000 Split (u palači), Croatia.  
Phone: +385 21 343 529
Email: biserka.margarita@email.t-com.hr
vidi za više FACEBOOK 



Splitski Pazar

... moje omiljeno mjesto - obožavam zeleni Pazar u Splitu, a samo koliko siiiiira....
 Adresa: ZELENA TRŽNICA STARI PAZAR, SPLIT (odmah kraj Palače od strane GK Split i Luke)

Dalmacijavino 

... svakako posjetite njihove trgovine uz diskontne cijene ... 

Mural - Slavićeva ul., Split


SVAKI POST RECEPT JEDAN:

RIŽOTO OD ŠPAROGA - SELO VISOKA - DRNIŠ

> navodno sa Šparogama iz navedenog sela
(a mogu i one iz uzgoja)

Sastojci

za 4 osobe

•   35 DKG RIŽE
•   1 ŽLICA ZAČINA ZA JELO MIKADO
•   1 GLAVICA ČEŠNJAKA-USITNJENA
•   2 DCL BJELOG VINA
•   1 DCL VODE
•   10 DKG DOMAČE PANCETE
•   25 DO 30 DKG ŠPAROGA
•   MALO SOLI

Priprema

1. RIŽU (GOLDEN SUN-PARBOILED REIS)
   SKUHAMO SA JEDNOM ŽLICOM ZAČINA (DODATAK JELIMA MIKADO).
   KUHA SE PO UPUTAMA NA PAKOVANJU, KOJI SU PROVJERENO TOČNI.
   
2. USITNJENU PANCETU KRATKO OKRENEMO NA ZAGRIJANOM MASLINOVOM ULJU -
   DODAMO IZREZANE ŠPAROGE,SAMO MALO POSOLIMO I PUSTIMO POKLOPLJENE DA SE DINSTAJU JEDNO 5 MINUTA.
   DODAMO ČEŠNJAK I PODLIJEMO S VINOM.
   PUSTIMO DA JOŠ MALO KUHA (NEKA NE BUDE PRE JAK PLIN ONAKO SREDNJE).
   NAKON NEKIH 10 MINUTA DODAMO VODU I PUSTIMO JOŠ KOJI MINUT.
3. RIŽA JE U MEĐUVREMENU ODRADILA SVOJE.
   SJEDINIMO JE S PRIPREMLJENIM ŠPAROGAMA.
   NEMA POTREBE DA SE PONOVU KUHA.
   OSTAVIMO 5 MINUTA DA SE SASTOJCI POVEŽU I
   I SPREMNI STE ZA UŽIVANJE U OKUSU I MIRISU.

Posluživanje

KAKO TKO VOLI -
NA NJEGA SE MOŽE MALO NAGRATAT PARMEZANA ILI DODAT MALO KISELOG
VRHNJA TEK TOLIKO DA VAM DA MALO PUNIJI OKUS!

Drniška dama!

> pogača je prefina - recept jedne Drniške gospođe

Sastojci

•  1kg brašna
•  23 dkg šećera
•  8 jaja (6 žumanjaca i 2 cijela jaja)
•  4 v.ž. šećera
•  kora od dva limuna i dvije naranče
•  2 svj. kvasa
•  2 dcl ulja
•  malo mlijeka

• jedno jaje i jedan bjeljanjak (za premazivanje)

Priprema

1. U zdjelu pomiješati sve suhe sastojke (pola brašna,šećer, v.šećer i malo posoliti), a zatim dodati jaja i kvas koji ste razmutili sa malo mlijeka!
2. Dok se to miksa dodavati ulje i dobro razradite tijesto (prvo mikserom a onda rukama)! Ostaviti ga na toplome da se udvostruči!
3. Nakon sat vremena premjesiti tijesto i napraviti tri okrugle loptice (ili dvije,ali puno je bolje kad su manje), ostaviti u tepsiji da se dižu još sat vremena!
4. Prerezati ih škarama po sredini na tri strane i staviti ih peći! Pećnicu zagrijati na 150 i peći ih oko  40min, izvaditi i nabrzinu premazati jajem i posuti šećerom, te je vratiti u pećnicu još desetak minuta!

Posluživanje

Nema pravila! Uživaj!

LAUBA : Zlatan Vehabović - Prokleta posada

http://www.lauba.hr/hr/kalendar-9/zlatan-vehabovic-prokleta-posada-09-01-2014-24-01-2014-1342/

Izložba je otvorena u galeriji Lauba od 9. do 24. siječnja2014.

Odjeveni u tamne, nepropusne kabanice s kapuljačom, četvorica muškaraca na malenom su čamcu usred smaragdno zelenog mora, pažljivo se naginju i uz pomoć lampi koje drže u ruci osvjetljavaju more.


Iako je očito da se scena odvija daleko, nasred pučine, ovaj gumeni čamac ne pruža im ama baš nikakvu sigurnost. Slika “Prokleta posada” naslovna je na istoimenoj izložbi Zlatana Vehabovića koja se večeras otvara u Laubi, a nakon toga u njujorškoj galeriji Marc Straus.
Ima devet slika, što je najopširniji umjetnikov ciklus do sada, nastale su na temelju škotske pjesme “My Donal”.

Umjetnik heterotropije

Tu pjesmu Owena Handa u pravilu pjeva opor i očajan ženski glas obraćajući se gospođi s finim parfemom. Ti ne znaš, pjeva taj glas, gdje sve moj muškarac odlazi ne bi li ti imala taj parfem, ne vidimo ga niti djeca niti ja po pola godine, nedostaje nam, pjeva zaljubljeno, i nastavlja, a možda se i neće vratiti, neki se i ne vrate. Pjesma je to o životu kitolovca iz pozicije njegove žene. Pozadina priče je u ambri, tvari koju proizvodi ulješura (kit) i koja je jako bitna u industriji parfema, a iako je nastala prije jednog stoljeća, pjesma je smještena u 17. ili 18. stoljeće. Golemi, nasukani kit na obali, tema je koju je naslikao dva puta, ta monumentalnost i tragičnost priče, kaže, bila mu je izuzetno privlačna.
“Inspiriraju me tri stvari u ovoj pjesmi: avanturizam, odnosno magnetizam surove prirode mora, zatim heterotropija, ideja autonomnog prostora/mjesta određenog vlastitim pravilima, izvan dosega i uređenja društva, te odnos razdvojenog para i ljubav”. Našao je paralelu s Focaultovom idejom heterotropije kao geografskog pojma, teritorija na kojemu pravila na kojima živimo ne vrijede, pa se tu provlači i ideja o izoliranosti koja prati posao slikara.
Privukla ga je, dakle, ta ikonografija škotske pjesme, koja je kod njega, osim toga, potaknula sjećanja na dječje avanturističke priče, kao i asocijacije na pustolovnu književnost, na Mobyja Dicka, ali i na redatelje koje cijeni, poput Paula Thomasa Andersona ili Wernera Herzoga.
Kabanica prikazana s leđa, napušteni šator, oznaka za brodove u napuštenom pejsažu na slici “15 godina”, također su motivi na izložbi.

Ulješura koja je progutala Pinokia ...

Misaono slikarstvo

Vehabović, 31-godišnjak, vodeći je slikar svoje generacije, čija su prva izlaganja i definirala novi naraštaj i koji svakim svojim ciklusom, pa tako i novim, iznova pomiče granice koje malotko danas može dostići. Njegovo je slikarstvo slikarstvo velikog erudita, misaono slikarstvo, koji intuitivno dotiče mnoge simbole naše kolektivne podsvjesti. U ovoj temi ima mnogo avanturizma, čežnje, opasnosti i romantike.
A ljubav i razdvojeni parovi bili su, podsjetimo, temom njegova pretposljednjeg ciklusa, također predstavljenog u Laubi prije dvije godine; par koji se nalazi u istoj prostoriji, ali u nemogućnosti da razgovara, mladić koji je prekinuo s djevojkom i tješe ga prijatelji te prostorija koja je ostala prazna nakon prestanka ljubavi. * jutarnji.hr

za-mene-je-slikarstvo-kao-punk / subverzivna-i-radikalna-praksa

"Lauba" vam je  vjerojatno poznata. Ukiliko niste bili - prostor stare Konjušnice s galerijom za urede zaposlenika tvrtke poslovnog čovjeka kolekcionara vrijedi osim dakako postava i izložbi svakako pogledati!

ULAZ : 25kn
PREDVORJE - krasan Bistro s lijepom i povoljnom ponudom pića i hrane.

 Samo kao mali ogled i pozivnica ....

googlaj:

STIPAN TADIĆ

/vidi slika gore portreti/ 

stipantadic32.blogspot.com

slike ...  

Svako posjetite i ovu jedinstvenu kvartovsku galeriju:

galerija remek djela

"Jute san se zajubi ..."

Splite grade ... 
... i Vrag odnia prišu!

Infišan san u te ...

jedna klapska ...

Ponovno me iznenadiše moji dragi Splićani. Odmah nakon Lepe Smoje valjda slovim kao najveća ljubiteljica splitskog Pazara (glavna gradska tržnica), ako već ne domaća onda zasigurno strana. 

Lepa i Smoje *www

Lepin 93.


Pođoh po svježu kravlju skutu kao i uvijek, malo frutte e verdure (kozjeg mlika u ovo doba godine nima), kada ugledah poznate mi boje. Osvanili pred svega nekoliko dana na Pazaru suncobrani boja Hajduka, pa tako istom gestom Splićani i na tom omiljenom gradskom lokalitetu veličaju svoj klub. Slažem se : takav je samo jedan na svitu!

Pazar u novom ruhu... 30.12.2013.

crveno - plavo

Hajduka svugdje ...

Samo je jedan ...

Naprid Bili!

Jeste li ikada prošetali Bačvice (omiljeno centralno gradsko kupalište) u ovo doba godine? Ja jesam - sada već više puta i mogu samo nadodati :
nima mi do mora i Splita.

Omiljeni kafić, odmah uz plažu, na samom početku kupališta me čeka - Cafe Žbirac (knjiž.hrv. račić/rak)

zbirac.com/hr

Jastoge i škampe mogu priuštiti i najobičniji turisti, ali žbirac, ukusniji od svih rakova, namijenjen je isključivo eliti ... *

Sanja M. said:
Situated above (the) sandy beach of Bačvice, only (a) five walking minutes from the very city center is (situated) caffe bar Žbirac... You can start your day there, with a nice cup of coffee or tea, or finish it with cold beer or a coctail, always surrounded with (a) fresh sea scent... This is the only place in the world where you can see people playing picigin, or if you are lucky enough to arrive sometime in June, you can even watch(the) world championship in picigin... This is a funny game, played in (the) shallow sea (ancle high), by a few people, trying to hold (a) shaved tennis ball above the water as long as posssible... * localyte.com

HNK Split - Novogodišnji koncert - 30.12.2013., 20:00 sati

Osim "Žbirca" volim i "Treće poluvrijeme" ili ti ga "U KUKE" - odmah kraj Starog placa, okupljalište i matični kafić splitskog Rugby kluba "Nada".

Nada Split Rugby

Evo šta se govori po Splitu o istom kafiću:



TREĆE POLUVRIJEME – KUKA
Dok je Štulić pisao stihove “jeftina mjuza teška cuga”, sigurno je imao na umu nešto poput popularne Kuke. Mjesto na kojem svi, bili šminkeri ili punkeri, završe nakon večernjeg izlaska. Većinom ista playlista, ali zbog toga se i dolazi. Smještena iza HNK, u blizini starog Hajdukovog igrališta. Konobari uslužni, većinom igrači splitskog ragbi kluba Nada.


spliteam.com/karakterni-splitski-barovi

Eh da - i BAMBA je super ...

TERACA BAMBA
Najosunčanije mjesto u užem gradskom središtu. Smještena na Soluratu ili kako Splićani jednostavno vole nazivati taj predio grada – poviše Fife. Prostrana teraca sa predivnim pogledom na more, splitsku luku i Katalinića brig. Bezbrižno mjesto, idealno za popiti prvu jutarnju kavu ili pročitati novine. Na svu sreću, nije dovoljno popularna među splitskim ljubiteljima prešetavanja preko Rive. Kako turisti kažu, place where the locals go.

OSIM TOGA:

Splićane i njegove goste će za doček nove 2014 zabavljati Gibonni, Dino Dvornik tribute band Noa te Mjesni odbor !

Program započinju Dino Dvornik Tribute band Noa, u 23 sata nastavlja Gibonni, a od jedan sat poslije ponoći nastupaju momci sa Šolte, Mjesni odbor. 

2013. je na Rivi dočekalo oko 70 tisuća ljudi, a ove godine se očekuje i veći broj posjetitelja! *

 

Doček 2014. na Rivi - Gibonni (Marmontova ul.)

Otvaranje prve izložbe u RH u 2014. - 01.01. točno u 00:15 - Fotoklub Split, Marmontova ulica / Riva

"Bačvice između dva svjetska rata" - FotografijeJulija Mosettiga uz potporu njegova sina Slovena

U srijedu, 1. siječnja, u 00:15 sati, u Galeriji Fotokluba Split, Marmontova 5, tradicionalno se otvara Novogodišnja izložba fotografija. Ovaj put bit će izloženo 67 fotografija Julija Mosettiga u izložbi naziva "Bačvice između dva svjetska rata". Izložba će biti otvorena do 30. siječnja.* h-alter.org

gradonačelnik na otvorenju izložbe ...

Da nije ljubavi ....

 

Da nije ljubavi, da nije ljubavi,

da nije ljubavi, ne bi svita bilo.

 

Ni tebe ni mene, ni tebe ni mene,

ni tebe ni mene, moja bajna vilo.

 

Noćas mi se snilo, noćas mi se snilo,

da je tvoje tilo kraj mojega bilo.

 

Al me ti ne voliš, al me ti ne voliš,

al me ti ne voliš, moja bajna vilo.

 

Zato pojem, plačem, bestraga mu bilo,

zato pojem, plačem, bestraga mu bilo!

 

Ljubavi, ljubavi, vrag ti odnija kosti,

ča si učinila od moje mladosti?! * www

Salon Galić - Marmontova ul, ST - izložba Nives Čičin-Šajn

Kaširani papir ili papir-maše (iz francuskog papier mâche — papirna "kaša") je mješavina papira i veziva od kojih se može izraditi lagan, stabilan, relativno velik i relativno jeftin predmet kao primjerice figura, skulptura ili namještaji.

Postoji nekoliko načina za izradu kaširanog papira. Rabi se primjerice novinski papir, kojeg se trga u trake, miješa s ljepilom i vodom u određenom odnosu.
Prilikom izrade predmeta od kaširanog papira radi se u slojevima. Gotov i osušen predmet može se naknadno obraditi brušenjem. * wikipedia

Dvije duše

Gibonni

Previše sam grešan, da bih bistrom vodom ruke umio.
Da sakrio bih lice pred tvojim okom, što me bodrilo.
I mislit ću na tebe, onda kad mi svane sudnji dan.
Mislit ću na ljubav, koje nikad nisam bio dostojan.
Nisam bio dostojan.
Ni ove dvije duše, što nam je Bog povjerio.
Umjesto da se ljube, ja sam i to iznevjerio.
Izdao sam te, izdala si me.
Bolje nismo ni zaslužili.
Ni ove dvije duše, što nam je Bog povjerio.
Koliko sam blesav, toliko sam spreman gubiti.
Nauči se od mene to, što nikad ne smiješ postati.
I mislit ću na tebe, onda kad mi svane sudnji dan.
Mislit ću na ljubav, koje nikad nisam bio dostojan.
Nisam bio dostojan. * www

Muzej Grada Splita

Gibonni

Ne odustajem

Ljubav će znati 

da mi jednoga dana stavi pod nos , 

i da mi u glavu vrati 

sve što propustio sam s njom .

Žene sa stilom!

Radim na tome da se ludilo moje
ne istrči van ,
pa da se brukam pred njome
kad mogu spasit' što se spasit da , 

ja ne odustajem , ne odustajem .

Ja ne odustajem ,
jedino s njom sebe vidim ,
ja ne odustajem ,
od one za koju živim -
ne, ne odustajem

I ne smijem stati ..
Za koju živim ,
ne odustajem ,

Ne odustajem ,
ja ne odustajem .

Ja ne odustajem ,
ne smijem stati ,

I ne smijem stati ,
Za koju živim. * www

 
A sada "Adio mare" - evo mene opet brzo - kartu za povrat iz Splita već imam, samo još da ponovno odem ...
možda na neku utakmica Hajduka u nastavku sezone...

Svaki Post recept jedan:

Bakalar “po splitski”

Ima puno načina kako se kuva bakalar. Deboto svaka kaleta ima svoje ricete i svaka riceta je "najboja", a moj stari prijatej je ribar od zanata i on kaže da je ovi način stari spliski način. E pa onda, provajmo kako to izgleda…

  Sastojci:

•  -- bakalar
•  - krumpir /bijeli/
•  - kapula (crveni luk)
•  - luk (češnjak)
•  -- lovor
•  -- papar, sol
•  -- maslinovo ulje
•  --- bijelo vino

Priprema:

1. 
   Najprije triba kupit bakalar, a to triba učinit na vrime, bar tri-četri dana prije kuvanja. Triba ga močit nekoliko dana, i tu postoje različita mišljenja. Moj prijatelj ribar kaže da ga je bolje močit dan previše, nego premalo. Ukratko, ovi put smo ga močili četri dana i minjali vodu bar dva puta dnevno. Bakalar obično ne more stat u teću, puno je veći, ali to nije problem. Prikinite ga popola ili ga savijte pa će stat u teću .
2. Kad se bakalar dobro natopi, ogulite mu kožu, to obično ide rukama, i odvojite meso od kosti. Kožu, peraje, rep i kosti stavite u manju teću, nalijte vodu i skuvajte temeljac.
3.  
   Dok se kuva temeljac, izrižite kapulu, petrusimul i luk, stavite kapulu na dno velike teće, u koju će se kuvat bakalar. Na to složite sloj bakalara, pa sloj krumpira, pa opet bakalara pa krumpira. Na svaki sloj krumpira pospite sitno ručno sjeckan luk i petrusimul (peršin), luk ne valja kad se sasvim zgnječi, zalijte temeljcem, posolite i popaprite, dodajte dva-tri lista lovora, ulijte maslinovo uje, i stavite na jaku vatru, da naglo prokuva . Kad prokuva , smanjite vatru i neka tako lagano kuva oko uru i po. a kad je krumpir skoro gotov, dolijte bilog vina. pazite, bilo vino ne smite dolit prije, jer će van se krumpiri stvrdnit.
4. Probajte, tribalo bi bit gotovo kad su krumpiri gotovi. Dodajte soli i papra ako triba.

Posluživanje:

Poslužite u duboki pjat, ako nije dovoljno velik, lako ćete uzest repete, pa i tri-četri puta, ako vas je voja. Uz bakalar gre i dobro crno vino, mi smo ovi put pili peliško vino Skaramuča iz vinarije Dingač. Pripazite da imate dovoljno vina, uz ovaku spizu društvo može popit bačvu.* Coolinarka

all photos by Tinti (except exhibition catalogue Bačvice and photo Hajduk girls, taken by Hermoso)
* net  source