na putu
skupih pobirke -
usputne,
sasvim neugledne,
više šeprtljave,
pomalo nespretne -
nekako ipak simpatične,
onako ponešto,
svakome.

"Smisli san pismu za te, štrambastu kao i ja, malo išempjane rime, ma nisan bolje zna"...

Izložba 845 °C

Gradski Muzej Crikvenica

Muzej Grada Crikvenice u suradnji s Institutom za arheologiju, svojim dugogodišnjim stručnim suradnikom, postavio je izložbu 845 °C. Iza ovog kratkog i zanimljivog naziva izložbe krije se priča o antičkoj Crikvenici stara 2000 godina.

Crikvenička keramika pekla se isključivo na 845°C

Godinama su povjesničari i arheolozi predpostavljali da se antička cestovna postaja Ad Turres nalazila na mjestu današnje Crikvenice, osim spomena u nekoliko povijesnih izvora, pravih materijalnih dokaza za ovu tvrdnju nije bilo.

Međutim, učestali pronalasci keramičkih nalaza na nekim područjima grada bili su poticaj da se 2004. godine na pomoćnom nogometnom igralištu naprave prva probna arheološka istraživanja. Već 2006. godine Institut za arhelogiju, na čelu s voditeljicom istraživanja, Gorankom Lipovac Vrkljan, počinje arheološka iskopavanja.

Rezultati tih istraživanja, posebice otkriće antičke keramičke radionice s ostacima sačuvanih keramičarskih peći i otkriće novog tipa amfore, prema lokalitetu nazvane „crikvenička“, bili su glavni poticaj i za osnivanje Muzeja Grada Crikvenice. Bogata građa pronađena tijekom arheoloških istraživanja uvelike je rasvjetlila antičku povijest današnjeg prostora Crikvenice ali i cijelog područja Vinodola.
...

Ovom se izložbom žele predstaviti rezultati dosadašnjih istraživanja, ali i povećati svijest javnosti o lokalitetu čija važnost prelazi i granice, ne samo Crikvenice i Vinodola, nego zauzima važno mjesto na karti antičkih arheoloških nalazišta Europe.

Natpis na rimskoj URNI

Ratne operacije u provinciji Iliriku 49.-47. pr. Kr.
( Military Operations in the Roman Province Illyricum 49-47 B.C. )

Bitka kod Krka 49.

Ad turres je naziv antičkog naselja i cestovne postaje na prostoru današnje Crikvenice.

Amfora tip Crikvenica

Ad turres (lat. Kod kula, Kod tornjeva) prvotno je bio postaja i promatračnica na važnoj cestovnoj komunikaciji koja je prolazila kroz Vinodolsku dolinu, a povezivala je važne gradove Carstva; Aquileia (Akvileja), Salona (Solin), Siscia (Sisak). Oko te promatračnice s vremenom se razvija naselje u kojem je tijekom 1. i 2. stoljeća nakon Krista djelovala lokalna keramičarska radionica. Za sada se uspjelo locirati samo radionicu, dok je položaj naselja još uvijek nepoznat.

Ad turres je zabilježen na poznatom zemljovidu Rimskog carstva - Tabuli Peutigeriani. Na magistralnoj cesti od Akvileje prema Saloni, između Tarsatike i Senije, na jednakoj udaljenosti od ta dva naselja (XX rimskih milja), označen je Ad turres.
Radionica je otkrivena na prostoru crikveničkog nogometnog stadiona, na lokalitetu „Igralište“. Riječ je o velikom radioničkom kompleksu, manufakturi koja je u ogromnoj produkciji proizvodila predmete od gline koji obradom i pečenjem postaju keramika. Od gline su se proizvodile opeke, krovovi, podne pličice, razni oblici kućanskog posuđa, te amfore.

Amfora tip Crikvenica: ravno dno, samostojeća, ima drške i grlić posebnog oblika - tip Crikvenica (arheol.)

Vjekoslav Vojo Radoičić - izložba iz autorova ateljea ...

GRADSKA GALERIJA Adresa: Preradovićeva 1 - 51260 Crikvenica Telefon: +
385 51 784-062. Fax: +385 51 784-062. Email: kultura@grad-crikvenica.htnet.hr.

Govor u slici -
Slika kao govorni izričaj.

...

LAZANJE NA CRKVENIŠKI

Sastojci:

• Široki rezanci 250 g
• Filet slanih inćuna 70 g
• Riblji temeljac 150 ml
• Bijelo vino 50 ml
• Maslinovo ulje 100 ml
• Luk 50 g
• Češnjak 30 g
• Crveni radič 30 g
• Rokula (riga, rikula, rukula) 30 g
• Krušne mrvice 1 žlica
• Vrhnje za kuhanje 100 ml
• Aceto balsamico 1 žlica
• Kapare 1 žlica
• Sol, papar, peršin

Način pripreme:

Na maslinovom ulju prepržiti luk, a kad
požuti dodati nasjeckani češnjak i krušne
mrvice. Podliti ribljim temeljcem i bijelim
vinom. Dodati inćune, sol, papar, peršin,
kapare i vrhnje za kuhanje. Kratko zakuhati
i dodati aceto balsamico. Posebno u slanoj
vodi skuhati rezance, ocijediti ih i dodati u
gotov umak. Rokulu i radič nasjeckati na
rezance i dodati u gotovo jelo. Lagano protresti
u tavi i poslužiti.

Slika 1,

slika 2,

slika 3,

...kraj ili početak?

U čast jedne od najpoznatijih hrvatskih plemićkih obitelji već nekoliko godina održavaju se

Dani Frankopana, a 2014. godine održat će se 27. i 28. lipnja, dok će nam bogat i maštovit program ispričati priču o povijesnome razdoblju koje je ostavilo neizbrisiv trag na to područje.

Cijela Crikvenica tih dana posvećena je svijetu Frankopana i tajnama srednjeg vijeka. Tako možete bolje upoznati stare zanate, kovnicu novca ili kako se nekoć trgovalo.

Tu su i nezaobilazne borbe i natjecanja vitezova, radionice streličarstva i mačevanja, pucanje katapultom, srednjovjekovni zabavljači, radionica glagoljice, radionica srednjovjekovne kuhinje, mimohodi i štošta drugo.
Ukratko, Dani Frankopana pružaju vam mogućnost za upoznavanje zvukova, mirisa i okusa jednog od najzanimljivijih razdoblja povijesti Hrvatskog primorja te odličnu priliku za jednodnevni ili barem popodnevni izlet

RIJEKA

Izložba

Csaba Nemes - Ne traži logiku u ovome
MMSU, 25. lipnja – 19. srpnja 2014.
Otvorenje: 25. lipnja u 21 sat
Kustosi: Maja i Reuben Fowkes

Che u Rijeci, 1971.

U svojoj jedinstvenoj i sveobuhvatnoj kritičkoj umjetničkoj praksi mađarski umjetnik Csaba Nemespropitkuje točke preklapanja vlastite i političke povijesti, tamnu stranu nacionalističke psihe te krhke spone društvene solidarnosti. Izložba pod nazivom Ne traži logiku u ovome u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci daje pregled Nemesova izvanrednog umjetničkog postignuća koje vješto isprepliće slikarstvo, crtanje, animaciju, fotografiju i umjetnički aktivizam. Naziv izložbe inspiriran je djelom Franza Kafke, jednog od najboljih pisaca srednjoeuropskog kruga, a odnosi se na Nemesovu naklonost prema bizarnim psihološkim dramama socijalističke prošlosti te na nadrealnu političku situaciju u današnjoj Mađarskoj, koju sve više obilježavaju kafkijanski prizori, a koji se također pojavljuju kao motivi u njegovom radu. Zamijenivši ulogu promatrača tranzicije ulogom borca za umjetničku slobodu i demokraciju, Nemesov pristup varira od bilježenja živopisnih kronika transformacije mađarskog društva i njegovog trnovitog puta od propalog socijalizma do manjkavog i neuspješnog liberalnog kapitalizma, pa sve do zauzimanja gorućeg stava prema ideološkim distorzijama suvremene Mađarske i mogućnostima korjenitog oživljavanja demokratske kulture.
U središtu izložbe nalazi se opsežan ciklus slika pod nazivom Ime oca: Csaba Nemes (2009-2014.), koje se temelje na obradi arhivske zbirke fotografija iz 1960-ih i 1970-ih godina. Autor fotografija je umjetnikov otac, s kojim dijeli ime. Nemes naslijeđene slike promatra kao dokumentaciju socijalističke svakodnevnice te pritom istražuje poimanje političke prošlosti, uz integriranje osobne povijesti u historijski narativ. Izložba uključuje i ciklus crteža Utopijski pub u ruševini (2011-13.), koji otkriva opozicijsku kulturu slavnih budimpeštanskih barova na otvorenom, te selekciju postera kao što jePlebejska umjetnost! (2013), koji su predstavljeni uz dokumentaciju prosvjeda umjetničkog svijeta protiv desničarskog preuzimanja kulture u Mađarskoj. Nemesovo najnovije stvaralaštvo uklapa se u kontekst ranijih radova koji oslikavaju kaotični urbanizam postkomunističke tranzicije, poput zbirke fotografijaUkradene fasade (1992.), dok se povijesna podloga trenutnih političkih ekscesa naglašava u animiranom filmu Remake (2007.) koji obuhvaća dramatične događaje vezane uz 50. godišnjicu Mađarske revolucije. Izložba uključuje i radove koji proviruju u podzemni imaginarij povijesnog grada Rijeke s ciljem uspostavljanja transhistorijskih poveznica, primjerice, Sastanak Che Guevare i Horthyja u Rijeci (2014.).

Csaba Nemes rodio se 1966. godine, a živi i radi u Budimpešti. Diplomirao je 1989. na Mađarskoj umjetničkoj akademiji, gdje je 2010. obranio i doktorat iz liberalne umjetnosti. Radi kao predavač na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Pešti, a njegovi radovi zastupljeni su u galeriji Knoll u Budimpešti i Beču. Najnovije izložbe: History in Art (MOCAK, Muzej suvremene umjetnosti, Krakow, Poljska (2011); Let's Talk About Nationalism! Between Ideology and Identity, KUMU, Tallinn, Estonija (2010); i Loophole to Happiness, Sztuki, Lodz, Poljska (2011). Kao član udruženja Free Artists, odigrao je važnu ulogu u umjetničkim prosvjedima protiv desničarske okupacije kulture u Mađarskoj. Osvojio je nagradu Leopold Bloom u organizaciji muzeja Ludwig u Budimpešti, iz čega je proisteklo i postavljanje njegove samostalne izložbe u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.
Che Guevara meets Horthy in Rijeka, 2014.

Mliječna staza
25. lipnja – 19. srpnja 2014., Mali salon
Otvorenje: 25. lipnja u 20 sati
Kustos: Michal Kolecek

Mali salon
Korzo 24, Rijeka

Radno vrijeme:
utorak – nedjelja: 10 – 20 sati
ponedjeljkom otvoreno uz prethodnu najavu
(051 49 26 11)

Jiri Kovanda (rođen 1953. godine u Pragu) jedan je od najpoznatijih čeških suvremenih umjetnika čiji su radovi predstavljeni u kontekstu najvažnijih međunarodnih izložbi kao što su Documenta Kassel(2007.) ili Sao Paolo Biennial (2012). Stvaralački rad Jirija Kovande – koji se većinom sastoji od akcije, instalacije i intervencije, ali i slikarskih radova (nastalih najviše tijekom 1980-ih and 1990-ih) – izvrsno je primljen na međunarodnoj sceni, a predstavlja značajan i cijenjen položaj konceptualne umjetnosti kasnog modernizma koja promatra totalitarističko i posttotalitarističko društvo središnje Europe.

Još u najranijim djelima, nastalim krajem 1970-ih godina, Kovandini projekti akcijske umjetnosti i instalacija, koji su većinom realizirani na javnim mjestima, dokumentirani su izvornim crno-bijelim fotografijama, a kasnije i fotografijama u boji, u kojima se autor sukobljava sa svojim pomno osmišljenim nastojanjem da prevlada (vlastita) društvena ograničenja. Fotografije su često popraćene listovima uredskog papira na kojem su pisaćim strojem ispisane slikovite rečenice, koje postavljaju osnovne motive i metode izvođenja performansa. Vremenski raspon od gotovo četrdeset godina od realizacije prvih, ali ipak svježih umjetničkih radova može kod suvremene publike izazvati određeni stupanj nostalgije, kao što će današnjoj eri razvijenih informacijskih tehnologija izazvati pisaći stroj – najbolji prijatelj intelektualaca u 20. stoljeću. Mali format fotografija, u kombinaciji s porukama ispisanim pisaćim strojem, organiziranim u minimalističke blokove, postaju Kovandin zaštitni znak i idealna strategija naglašene konceptualne ekspresije.

Nakon što je posljednjih desetljeća ostvario izniman uspjeh, autor je odlučio poduzeti još jedan, radikalan korak. U prestižnom prostoru londonske galerije Tate Modern (2007.) predstavio je dva performansa (Ljubljenje kroz staklo; Na pokretnim stubama) i dokumentirao ih u video uratku. Osim digitalnih video snimaka, Kovanda se u zadnje vrijeme bavi novim, minimalnim situacijama ili monumentalnim, kompleksnim instalacijama. Prve se odnose na njegove projekte iz 1980-ih (Slani kut, Slatki luk; Toranj od šećera, itd. ). Uz to, Kovanda bilježi svoje participatorne intervencije na digitalnim ispisima i gledatelju otkriva nevjerojatne podudarnosti koje su uvijek prisutne, ali mahom prolaze neprimijećene. Tako, na primjer, programirana ekspanzija sićušnog zrna graška stvara vizualnu mikro-priču, koja za umjetnika postaje simbol funkcionalnosti atomizirane jedinice.
Osim niza fotografija koje dokumentiraju Kovandine akcije i intervencije na javnim ili galerijskim prostorima, autor će pripremiti i predstaviti novi projekt vezan uz specifičnu lokaciju, a koji je posvećen galeriji Arsenal u Bialystoku.

Jiri Kovanda našao je svoje mjesto među legendama suvremene vizualne kulture središnje Europe, sačuvavši istodobno svoju jedinstvenu sposobnost komentiranja – uz dozu nježnog humora – naše društvene i emocionalne svijesti (ili njezinog izostanka).