Parenzo alla Primavera

JESTE LI ZNALI:

Poreč - tisućljetni grad
Poluotok na kojem se danas nalazi starogradska jezgra Poreča bio je vjerojatno naseljen još u neolitu. Ilirski stanovnici Histri naselili su gradine u okolici današnjeg grada na poluotoku širine oko 200 metara i dužine 400 metara zahvaljujući prirodnoj zaštiti koja je uvjetovala izgradnju lučkog središta. Podaci grčkih povjesničara i geografa iz 6. i 4. stoljeća pr. Kr. govore o manjem ribarskom naselju s lučicom. Arheološki nalazi svjedoče o ljudskim obitavalištima u minula četiri stoljeća.

U 2. stoljeću prije naše ere uz ovu prirodnu luku izgrađeno je rimsko naselje koje se razvilo u vojnu utvrdu gradskih osobina. Pravilan geometrijski raster ulica, s okosnicama Cardom Maximusom i Decumanusom te središnjim Forumom, sačuvan je sve do danas. Status grada (municipija) Poreč je dobio prije Cezarove vladavine, a u prvoj polovici 1. stoljeća postao je Colonia Iulia Parentium.

Poreč je imao biskupa još od vremena progona kršćana u 3. stoljeću. Prvi porečki biskup Mavar bio je žrtvom jednog od progona rimskih vlasti, a nakon mučeničke smrti proglašen je svecem zaštitnikom grada. Od tada do danas Poreč je biskupija, a na mjestu gdje je biskup Mavar podnio svoje mučeništvo izgrađena je ranokršćanska katedrala u 4. stoljeću, proširena stotinu godina kasnije. U 6. stoljeću biskup Eufrazije na istom je mjestu dao sagraditi baziliku - danas biser graditeljske baštine grada, od 1998. godine pod zaštitom UNESCO-a. Početkom 7. stoljeća Slaveni naseljavaju Istru pa i porečki ager 

(grč. agros, lat.ager njiva, polje - opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu, zemlju, zemljišne odnose, zemljišnereforme, zakone i dr.; pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnojreformi).

Do kraja Drugog svjetskog rata grad je bio pod vlašću različitih država i vladara - od Ostrogota preko Franaka, Akvilejskih patrijarha, Republike Venecije, Austrije, Napoleonove Ilirije i Kraljevine Italije, da bi 1943. godine, zajedno s ostatkom Istre bio pripojen Hrvatskoj u sastavu Jugoslavije koja 1990. godine postaje samostalna država. Poreč je već u 12. stoljeću imao gradsku samoupravu, a prvi statut grada potječe vjerojatno iz 1250. godine. 

Najduže je bio pod vlašću mletačkih duždeva, od 1267. do 1797. godine. Padom Venecije dolazi pod Austriju, zatim 1805. godine Napoleonovim osvajanjima pod francusku upravu. Od 1815. do 1918. godine ponovo je pod austrijskom vlašću. Ugledu grada Poreča posebno je pridonijela činjenica da je u Austrougarskoj Monarhiji 1861. godine postao glavni grad Istre sa sjedištem regionalne vlasti - Istarskog sabora.***www

... svaki post recept jedan ...

ISTARSKI CUKERANČIĆ

Koraci pripreme:

• Jaja i šećer dobro umiješajte. U mlako mlijeko dodajte sol, vaniliju, amonijak, sve izmiješjte s mas­lacem i nakon toga dodajte u smjesu jaja i šećera.
• Sve umije­si­te s braš­nom i osta­vite neka od­stoji. Onda od tijesta oblikujte Cu­keran­či­će u obliku potkove. Pecite ih na 180 °C oko 15 minuta.
• Pečene kekse još tople umočite u vino ili rakiju, a zatim u kristal šećer.

Sastojci:

• 1 kg brašna
• 5 jaja
• 350 g šećera
• 2 dl mlijeka
• 25 dkg maslaca
• 3 vanilije
• 25 g amonijaka
• malo soli, vina/rakije i šećera

Punjene lignje na istarski način
  Specijalitet istarske kuhinje 


Sastojci:
Za 4 osobe:
80 dg liganja
80 dag pršuta
8 dg sira Pekorelo
2 dl maslinova ulja
50 dg rajčica
1 vezica peršina
20 dag riže
1 glavica luka
6 režnjeva češnjaka
2 dl vina
2 lovorova lista
sol i papar
1 žlica brašna

 

Opis:
Lignje očistiti tako da im tijelo ostane cijelo, dobro ih oprati i posušiti. Krakove narezati na sitne kockice. Pršut narezati na kockice, sir naribati. Na tri žlice ulja popržiti sitno isjeckani luk, dodati krakove, popržiti, a zatim dodati rižu. Pirjati dok riža ne omekša, dolijevajući povremeno toplu vodu. 

Skinuti s vatre, dodati pršut i sir, malo isjeckanog peršina i češnjaka i sve dobro izmiješati. Tom smjesom nadjenuti lignje, zatvoriti ih štapićima, uvaljati ih u brašno i popržiti sa svih strana na zagrijanom ulju. 

Kad porumene, izvaditi ih na tanjur. Na istom ulju popržiti preostali isjeckani češnjak i peršin, dodati oguljenu i narezanu rajčicu, a kad prokuha uliti bijelo vino. Ubaciti pržene lignje, poklopiti i na laganoj vatri pirjati dvadesetak minuta, povremeno protresajući posudu. Kad se umak zgusne, skinuti s vatre i poslužiti. Kao prilog se može poslužiti kuhana rža, palenta ili istarski fuži.

Osim s pršutom i sirom, lignje se na isti način mogu nadijevati dagnjama, škampima ili gljivama. 

Eufrazijeva bazilika

Pučko otvoreno učilište Poreč

• Tečajevi
• Kino
• Kazalište
• Vijesti
• Izložbe
• Koncerti
• Radionice
• Natječaji

 

Ej vapore,

nisan tamo di je meni misto.
S dračon sa kojeg san poteka i di san davno isčupa, po ditinjstva svojega, pa ga u svit misto šoldi odnija.

Ej vapore,
ti odriši sidra i konope, pa me vrati do ditinjstva mog.
Di san davno isčupa
pola srca svojega, pa ga ispod njenih skala zakopa.


Sad me vodi jer će duša skončat bez jubavi moje.
Usne žedne nek mi liči kapja njezine lipote.
Ej vapore, ej vapore. (Gibonni)

youtube.ej, vapore

U čežnji uvijek neprikosnoveno prisutno -
za nevere spokoj odaje mislima jedne udaljene osamljenosti
u žudnji za samo jednim pogledom -
samo jednim dodirom -
baš toga šuma u ranu zoru -
a kao galebovo klicanje u svitanje -
budeći iz sna utopljenika u snovima o milini življenja  uz samo ono jedno - MORE. tinti

... sitne intimne misli


Nema dvojbe u ljudsku glupost,
samo u ljudsku pamet.

Pošten je samo onaj, tko nema prilike biti nepošten.

Biti zaljubljem znači nakratko biti budala.


...

A ljubiti znači biti spašen.tinti

More me je pomalo ponukalo pogledati ovu lektiru u predstavi kazališta Gavella. Doživjela sam u 2 x 80 min (pauza 10 min) uspio i neizmjerno duhovit prikaz Čehovljeva poznata naslova. Nema doista ništa gorega od intimnog potiskivanja osjećaja i nesnošljive egzistencije malograđanštine. Unkovski je u svom hrvatskom prvijencu doista maestralno prikazao sukob sveopćeg interesa ponekad tužnog ljudskog postojanja.

  ***

Tri sestre

A.P. Čehov 

Vječna drama o čežnji za srećom i drugačijim životom, slojeviti klasik o neuzvraćenim ljubavima, potisnutim emocijama i neizgovorenim mislima, odbija moralizirati, optuživati ili propovijedati, već radije nastoji razumjeti čovjeka, nepostojanog u svojim slabostima i vrlinama. Čehov nije od onih pisaca koji su stvorili likove veće od sebe i nas; upravo suprotno - sav je u prisnosti, toplini, nenametljivoj duhovitosti i svakodnevnoj tuzi....

Redatelj: Slobodan Unkovski
Prevoditelj: Čedo Prica
Dramaturg: Dubravko Mihanović

gavella./ tri_sestre

***


robocop 2014

Nova verzija SF klasika 80-tih godina neobično me je iznenadio.
Priča je ista, prikaz naravno "holivudski bulšit" skupe produkcije - međutim zvučni efekti posebno su me zabavili (film naime ne zahtjeva previše duhovnog angažmana, pa ga nazovimo laganim štivom). Treba ga svakako pogledati u kinu. Neka vas ne iznenadi : ubrzo ćete s ostatkom publike početi proizvoditi neobične zvukove - zzzzzzzzzzp, tup... tup... tup..., zzzz, zzzzzzp, tuptuptuptttttttttt !

I AM ROBOT ! :)