January Split

UVOD

Dalmati (lat. Dalmatae, grč. Delmatoi) su antička etnogrupa koja je nastavala današnju srednju Dalmaciju i zapadnu Hercegovinu između rijeka Krke i Neretve, gdje se pojavljuju od 4. stoljeća pr. Kr. Po razdiobi naroda u rimsko doba, Dalmati se smatraju Ilirima u širem smislu, pa ne ulaze u sastav kasnijega Ilirskog kraljevstva uz južni Jadran. Po njima se potom zove rimska provincija Dalmatia i današnja Dalmacija tj. južna Hrvatska.*iwww - još zvani i Delmati

Drniš - crkva

Uputih se u u meni gotovo najdraži grad.
Pa zatim malo "na selo" kako bi ono "Fetivi"   (fetivi - pravi, izvorni, hrv-dalm riječnik) rekli.

> Linija 80 - Promet Split - s okretišta u Sukuišanskoj ulici
> 90 min vožnje
> cilj : Drniš
> cijena: 27 kn karta / 1 smjer
> geografski položaj :


Drniška krajina je zemljopisno područje u Zagori. Obuhvaća područje Grada Drniša, po kojem je nazvana.

Drniška krajina nalazi se južno od Kninske krajine, u Šibensko-kninskoj županiji.

Prvi tragovi naseljenosti u Drniškoj krajini datiraju iz 19. stoljeća pr. Kr., a pronađeni su u trima pećinama u Brini, u kanjonu rijeke Čikole. 
U predantičkom razdoblju pojavljuju se brojne gradine, utvrde, kao što su Kalun, Balina glavica, Čupića gradina, itd.
U 3. stoljeću pr. Kr. područje naseljava ilirsko pleme Delmati, čije je glavno naselje bio grad Promona, kod današnjeg Tepljuha.
34. godine pr. Kr. područje su osvojili Rimljani koji su pokorili Delmate. Spomenički svjedoci vladanja Rimljana na ovom području su ostatci logora Burnum kod Ivoševaca i ranokršćanska crkva u Čupićima u Trbounju.***iwww

Nakon dolaska Hrvata -  kasnom srednjem vijeku Drniška je krajina pripala hrvatskoj plemićkoj obitelji Nelipićima.

 

 Dakle krenuh za svojim putem:

... Solin - Klis - Muć - Donji Muć (Čavoglave) > preko rijeke Čikole (kako jedan pjesnik jednom reče ...) - Gradac - Otavice - Drniš ... i još koje selo usput ...

Prekrasan krajobraz -
to je rodni kraj velikog Meštrovića, Krste Odaka, Jakova Gotovca, Nikole i Božidara Adžije, Ivana Aralice i tko zna koga još ...
Najzanimljiviji su bili oni bogati, a nepoznati Bonvivanti s početka 20-tog stoljeća. Naime razdor u načinu življenja između onih bogatih stanovnika drniške krajine i siromašnih kmetova seljaka na ovom je "mistu" bila  neopisiva.

Trenton - namaz: Mali škoj (NOVO)

Putovali su tako oni svijetom, obrazovali se, bilo ih po cijeloj Austro-Ugarskoj, pa i do Pariza i u Amerikama. 

kraljevicev-bonvivant-prvi-je-hrvatski-filmski-redatelj-arsen-maas

 


Potomci drniških plemića, Srdara, sa svojim ladanjskim imanjima, mahom školovani u Beču - jer tada za putovanje Austro-Ugarskom nije trebala putovnica. Donjeli su sa sobom kulturnu osvještenost i ljubav za umjetnost u vlastiti kraj. Među njima, mecena, nebrojeno! Pa ne bi bilo niti Meštrovića, da istih nije bilo, a tome svjedoči i Muzej grada Drniša, smješten u kući Nikole Adžije, koji je isti ostavio gradu Drnišu zajedno sa zbirkom skulptura i odlijeva, koje je svojevremeno Meštrović darovao svome gradu, Adžiji i Otavicama, a kao zahvalnica za stipendiju, koja mu je omogučila školavanja po svijetu i učinila ga onim šta još valjda još i danas jest - veliki, svjetski kipar.

U muzeju sam saznala, kako su se uspjeli sačuvati neki kalupi za odljeve skulptura i studija, iako su ljevaonice zapravo dužne i obvezne iste uništiti odmah po jednokratnom izljevu željene umjetnine, a kako bi se sačuvao identitet i autentičnost umjetnikova rada. Samo tako su se uspjela i restaurirati gipsana stopala oltarne skulpture "Vječno Razapeti" u crkvi u Otavicama.

*iwww

Ono šta me svaki puta ponovno zatekne, kada odlučim posjetiti muzej, galeriju ili bilo kakav drugi kulturološki spomenik u nekom "malom" gradu jest zbunjenost građana, kada iste upitat za put. Naime nekako ostanu zatečeni pitanjem, uglavno za isto nisu čuli ili ne znaju gdje je, pa brže bolje zatraže pomoć nekog prolaznika-poznanika. Naravno niti ta osoba odmah ne zna odgovor, pa se skupi poveće društvo i stane raspravljati. Ne daju vam dalje - iako grad ima svega jedno križanje (ujedno i središte mjesta) - tek kada se slože, gdje bi to zaravo moglo biti, upute vas u navodno pravom smjeru. Prije toga još nekoliko telefonata i to je to. "Bit će da je tamo, ma to je to! Ugodan Van' dan, šinjorina." Žiteljima ostaje nadalje neodgonetnuto: "Šta je tu ženo zaboga dovelo zapravo ovdi?! Bit' će neka umjetnica iz 'grada."

Razepeti - Otavice - Muzej


tz-drnis.hr/muzej

*iwww

Jedna od znamenitosti toga kraja je i poznati drniški susak, koji se koristio kao vrč za pijenje vina, a ručno se izrađuje iz drveta smrike. Može se u dvije veličine kupiti u suvenirnici NP Kraka ili na gradskoj tržnici. Meni osobno je cijena bila malo previsoka.

VIJESTI IZ KULTURE - Split, siječanj 2014

hnk-split.hr/Drama/Kontra-progresa

Biti protiv svega može biti znak hrabrosti kao i ludosti. Esteve Soler (1976), jedan od najzanimljivijih suvremenih katalonskih dramskih pisaca, izgleda da uopće ne brine u koju ćemo ga kategoriju svrstati. On, dapače, od tzv. stupova suvremenog društva pravi trilogiju u kojoj redom piše Protiv napretka, Protiv ljubavi, Protiv demokracije, i svaki put biva prevođen i igran na sve više jezika. Neki kažu zato jer lucidnim poetskim jezikom otkriva burlesknu stranu objektivno monstruoznih stvari, ili čak zastrašujuću stranu naoko plauzibilnih stvari, nad kojima se počnemo smijati pa zanijemimo, ili obratno. U njegovim fantastičnim, naoko nepovezanim scenama, smrt i komedija, humor i horor hodaju združeni i pričaju nam jednostavne, čudne, arhetipske i nezaboravne priče koje kao da su izašle iz Hada naše svakodnevice o kojoj inače imamo najljepše mišljenje. Soler nesvakidašnjom snagom iz banalnosti prodire do uznemirujućeg koje ima univerzalnu dimenziju, pa je to prepoznala i kritika dodjeljujujući mu uz mnoge druge i Nagradu Godot. No, u njegovom poretku stvari najvažnija je publika: “Promašio sam ili pogriješio samo onda - reći će Soler - ako publika nakon moga komada iziđe ravnodušna!“ A da se to ne bi dogodilo pobrinut će se, naravno, i prevoditeljica i redateljica "Kontra progresa" Nenni Delmestre.*

 gkm.hr/PredstaveMP.html 
 

... Kad danas nekom (odraslom) spomenete „Malog princa“, vjerojatno će oduševljeno reći kako mu je to jedna od  najdražih knjiga. Većina čak ima i svoje omiljene citate iz tog, najpoznatijeg djela Antoinea de Saint-Exuperya,   ...

Priču znamo, ali razumijemo li i mi što nam mali princ pokušava reći? ...

 On nam i dalje šapće jednostavne, ali važne istine o pravim vrijednostima ljudskog života.

Samo treba ponekad zastati i poslušati ga. ...*

 kinoteka zlatna vrata split

ČEŠKI SAN,
Ceský sen (2004)

Duhovit i provokativan dokumentarni film o konzumerističkoj histeriji u Češkoj. Filip Remunda i Vit Klusák odlučili su da iskoristite svu psihološku i manipulativnu moć konzumerizma, sa svim njenim perverznim elementima, i tako stvore kampanju za nešto što ne postoji.O ovom projektu se govorilo čak i u češkom parlamentu.*

projekcija kruga u pokretu na platno - pomiće se s lijeva na desno

papir, lampice -kombinirana tehnika

Salon “Galić” -izložba:
“Moguća lakoća” 
-autor:
Petra Kovačić (od ponedjeljka do petka od 10 do 13 i od 17.30 do 20.30, subotom od 10 do 13, do 3. veljače).*

sintetičko vlakno, pijesak, svjetlo

Dodaj naslov

''Splitska kiparica nam se i ovom izložbom predstavila kao multimedijalna umjetnica koja je napravila odmak od tradicionalnog, iskušavajući i problematizirajući odnos prostora, promatrača i samog djela.

 
Izložbu ''Moguća lakoća'' sačinjavaju četiri rada, postavljena u zasebne prostorije, a zamišljeni su da komuniciraju s unaprijed zadanim oblikom prostora. Petrine instalacije definiraju ambijent više nego što ambijent definira njih, te preoblikuju i mijenjaju prostor bez obzira što je on sam po sebi definiran.

Radovi s ove izložbe su možda zasebni i izvedeni u različitim materijalima i medijima, no djeluju organski povezani s cjelinom koja koristi svjetlo kao važan element i nositelja poruke.

Svjetlost u instalacijama Petre Kovačić ima predmetnu konkretnost, ali postaje i bitan nositelj poruke, dobivajući pritom gotovo metafizičku konotaciju'', navodi, među ostalim, u katalogu Barbara Gaj.

Mlada kiparica Kovačić diplomirala je 2008.godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Svoj umjetnički interes nalazi u polju kiparstva, instalacije i performansa, propitujući odnose likovnog, uzvedbenog, interaktivnog i ambijentalnog.*

Izložba o ljubavi Aboridžina Split, Stara gradska vijećnica Narodni Trg 23.01.2014.

U povodu Dana Australije, koji se ove godine prvi put obilježava izvan Zagreba, u prostorima Stare gradske vijećnice otvorena je izložba „Yilpinji: Ljubav, magija i obredi“. Izložbu je, u nazočnosti australske veleposlanice ...

...  i brojnih gostiju otvorio gradonačelnik Ivo Baldasar. Izložba koja “priča” o ljubavi i ljubavnim prijestupima u vizualnoj umjetnosti australskih Aboridžina, sastoji se od 15 originalnih printova te će za posjetitelje ostati otvorena do petka 14. veljače 2014. godine.*

 mkcsplit.

 Jadranko Runjić (1956.) diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1980. godine. Zaposlen je kao docent na Umjetničkoj akademiji u Splitu.
Jadranko Runjić je osobita pojava splitske umjetničke scene. Ne izlaže često, ali za svaki se nastup priprema dugo i studiozno. U pravilu je riječ o zaokruženim ciklusima koji plijene pažnju već na kvanitativnoj razini.*

 Izložba pod nazivom "Leksikon" Jadranka Runjića, splitskog umjetnika i predavača na Umjetničkoj akademiji u Splitu,  koncipirana je od slika abecedno podijeljenih u skupine koje se nižu galerijskim postavom. Motivi koji se jedva naziru sa svijetlih podloga prizori su osoba, pojmova, predmeta, biljaka... preciznije, njihovi neobični spojevi koji su se jedni do drugih slučajno našli zakonom abecedne sistematizacije leksikona/enciklopedijskog rječnika. Spomenuti oblik, kao primjer metodičnosti i preglednosti u tumačenju svijeta i simbol cjelovitosti znanja, autoru je okvir za (ironijsko) razmišljanje o predmetu i značenju u slikarskom mediju, načinima obrade podataka, sistematizaciji znanja i stvarnosti.

Jadranko Runjić rođen je 1956. godine u Gospiću. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1980. godine. Predavač je na Umjetničkoj akademiji u Splitu.
više o izložbi ...

Jedna lijepa galerijica u Splitu, odmah kod "Zlatnih vrata" uz Kinoteku:


Galerija Margarita,  Dioklecijanova 5, 21000 Split (u palači), Croatia.  
Phone: +385 21 343 529
Email: biserka.margarita@email.t-com.hr
vidi za više FACEBOOK 



Splitski Pazar

... moje omiljeno mjesto - obožavam zeleni Pazar u Splitu, a samo koliko siiiiira....
 Adresa: ZELENA TRŽNICA STARI PAZAR, SPLIT (odmah kraj Palače od strane GK Split i Luke)

Dalmacijavino 

... svakako posjetite njihove trgovine uz diskontne cijene ... 

Mural - Slavićeva ul., Split


SVAKI POST RECEPT JEDAN:

RIŽOTO OD ŠPAROGA - SELO VISOKA - DRNIŠ

> navodno sa Šparogama iz navedenog sela
(a mogu i one iz uzgoja)

Sastojci

za 4 osobe

•   35 DKG RIŽE
•   1 ŽLICA ZAČINA ZA JELO MIKADO
•   1 GLAVICA ČEŠNJAKA-USITNJENA
•   2 DCL BJELOG VINA
•   1 DCL VODE
•   10 DKG DOMAČE PANCETE
•   25 DO 30 DKG ŠPAROGA
•   MALO SOLI

Priprema

1. RIŽU (GOLDEN SUN-PARBOILED REIS)
   SKUHAMO SA JEDNOM ŽLICOM ZAČINA (DODATAK JELIMA MIKADO).
   KUHA SE PO UPUTAMA NA PAKOVANJU, KOJI SU PROVJERENO TOČNI.
   
2. USITNJENU PANCETU KRATKO OKRENEMO NA ZAGRIJANOM MASLINOVOM ULJU -
   DODAMO IZREZANE ŠPAROGE,SAMO MALO POSOLIMO I PUSTIMO POKLOPLJENE DA SE DINSTAJU JEDNO 5 MINUTA.
   DODAMO ČEŠNJAK I PODLIJEMO S VINOM.
   PUSTIMO DA JOŠ MALO KUHA (NEKA NE BUDE PRE JAK PLIN ONAKO SREDNJE).
   NAKON NEKIH 10 MINUTA DODAMO VODU I PUSTIMO JOŠ KOJI MINUT.
3. RIŽA JE U MEĐUVREMENU ODRADILA SVOJE.
   SJEDINIMO JE S PRIPREMLJENIM ŠPAROGAMA.
   NEMA POTREBE DA SE PONOVU KUHA.
   OSTAVIMO 5 MINUTA DA SE SASTOJCI POVEŽU I
   I SPREMNI STE ZA UŽIVANJE U OKUSU I MIRISU.

Posluživanje

KAKO TKO VOLI -
NA NJEGA SE MOŽE MALO NAGRATAT PARMEZANA ILI DODAT MALO KISELOG
VRHNJA TEK TOLIKO DA VAM DA MALO PUNIJI OKUS!

Drniška dama!

> pogača je prefina - recept jedne Drniške gospođe

Sastojci

•  1kg brašna
•  23 dkg šećera
•  8 jaja (6 žumanjaca i 2 cijela jaja)
•  4 v.ž. šećera
•  kora od dva limuna i dvije naranče
•  2 svj. kvasa
•  2 dcl ulja
•  malo mlijeka

• jedno jaje i jedan bjeljanjak (za premazivanje)

Priprema

1. U zdjelu pomiješati sve suhe sastojke (pola brašna,šećer, v.šećer i malo posoliti), a zatim dodati jaja i kvas koji ste razmutili sa malo mlijeka!
2. Dok se to miksa dodavati ulje i dobro razradite tijesto (prvo mikserom a onda rukama)! Ostaviti ga na toplome da se udvostruči!
3. Nakon sat vremena premjesiti tijesto i napraviti tri okrugle loptice (ili dvije,ali puno je bolje kad su manje), ostaviti u tepsiji da se dižu još sat vremena!
4. Prerezati ih škarama po sredini na tri strane i staviti ih peći! Pećnicu zagrijati na 150 i peći ih oko  40min, izvaditi i nabrzinu premazati jajem i posuti šećerom, te je vratiti u pećnicu još desetak minuta!

Posluživanje

Nema pravila! Uživaj!