... es kann nicht sein, was nicht sein darf ... (... ne može biti ono, šta ne smije ...)

Christian Morgenstern (iz "Palmström Lieder")



Posjet olimpijskom tornju u Minhenu - vidikovac i kafić na 181 m visine, koji se okreće tempom u korak s vremenom kazaljke sata u djeliću minute - inspirirao je nastanak ove pjesme - kao rezultat pogleda u daljinu i uvida u neobičnu zbirku jednog ljubitelja rock glazbe.

Muzej rock glazbe na olimpijskim tornju u Muenhenu plod je neobične strasti za skupljanjem jednog glazbenog entuzijaste (Herbert Hauke) ... od ulaznica, odjeće i glazbala glazbenika do novinskih članaka, nosaća zvuka - nestvarno.

TAJNE

(... ne može biti ono, šta ne smije ...)

i dok ruke obljubljuju,

dodir jedinstvene prisebnosti.

i dok breme tjelesnosti podsjeća,

priželjkuje se trenutak prisnosti.

i dok dah klizi niz leđa,

uz bedra vječno zaljubljene.

i dok žudnju vješto prikriva.

žrtvu trenutak grli.

iza svega samo malaksalost čeka.

tajne probudi vjetar u škurama

i ljubav šutku.

a na kraju -  osuti će se samo tišina mora.

Tinti

Olympiapark - München

neobično dobra kava ...

muški WC ... pa ženski

olympiapark
Spiridon-Louis-Ring 7, 80809 München
089 30672750

upad toranj: 5,50€

Rock Museum Olympiaturm München




literaturhaus-muenchen
Salvatorplatz 1, 80333 München

089 291934 ext -0

Robert Musil i 1. svjetski rat

1. svjet. rat ima centralno značenje u književnom radu R. Musila, a ne samo u njegovoj biografiji ...

http://en.wikipedia.org/wiki/Robert_Musil

Musil o 1. svjetskom ratu ..."Prije smo bili radišni građani, onda smo psotali krvnici, ubojice, lopovi, palikuće i slićno (...) iskustvo rata je u obliku masovnoog eksperimenta svima dokazalo, kako se čovjeka lako može kretati ka krajnjim ekstremima i natrag, bez da se mijenja u vlastitom bitku." - iz "Bespomoćna EU ili putovanje...," 1922.

"Umjesto EU-konstitucije u rivalstvu država - zvjerinjaka mora se pronaći oblik ujedinjenja nacija kao ujedinjenje u same sebe, iznad državnosti i po mogućnosti ne državna." - pismo Arne Laurinu. 1921.

"Petogodišnje ropstvo rata u međuvremenu je iščupalo najbolji dio mog života; zalet je postao predug, a prilika, napeti sve snage, pre kratka." - "Kehrhaus", oko 1919.

... veliki dio Musilova knjiž. stvaralaštva rezultat su događanja 1914. god. ... (v. roman "Čovjek bez osobina")

das fliegenpapier - erzählung/pripovjetka

"Je li to jednostavno samo muška slabost i jedna vrsta muške histerije?" -pismo, 1902.

Musil kao vojnik ...

"Pomutnje gojenca Toerlessa" (roman) i "Muholovka" (pripovjetka)









































hypo-kunsthalle
Theatinerstraße 8, 80333 München
089 224412

Dix/Beckmann

Mythos Welt

11. April – 10. August 2014

izložba

"Two Giants of Modernism -

Otto Dix, Vanitas, 1932, Mixed Media/Wood, 100,4 x 70,3 cm, Zeppelin Museum Friedrichshafen – Technik und Kunst, © VG Bild-Kunst, Bonn 2014

Otto Dix, Woman with Red Hair (Female-Portrait), 1931, Mixed Media/Canvas/Core Board, 60,8 x 36,6 cm, Kunstsammlung Chemnitz – Museum Gunzenhauser, © VG Bild-Kunst, Bonn 2014

Max Beckmann, The Sculptor’s Dream, 1946/47, Oil/Canvas, 135 x 70 cm, Kunstsammlung Chemnitz – Museum Gunzenhauser, © VG Bild-Kunst, Bonn 2014

With this exhibition, the Kunsthalle of the Hypo Cultural Foundation presents the first major juxtaposition of works by Max Beckmann (1884-1950) and Otto Dix (1891-1969), two of the most important German artists of the first half of the 20th century. Their works had a profound influence on the cultural life of the Weimar Republic (1919-1933) before being declared “degenerate” by the National Socialists, endangering the very existence of the artists. Over 180 paintings, drawings and prints from important museums and private collections in Amsterdam, Berlin, London, New York and Washington, among many others, illustrate the artistic development and range of the two artists.

Max Beckmann, Les Artistes with Vegetables, 1943, Oil/Canvas, 149,7 x 114,8 cm, Mildred Lane Kemper Art Museum, Washington University in St. Louis. University purchase, Kende Sale Fund, 1946, © VG Bild-Kunst, Bonn 2014

Otto Dix, Christ on the Cross, 1946,
Oil/Canvas / Core Board, 118 x 78 cm, Verbandsgemeinde 54470 Bernkastel-Kues, © VG Bild-Kunst, Bonn 2014

For Dix and Beckmann, World War I was an initial experience that had a major impact on their life and work. From then on, each developed his own distinctive style. Consciously rejecting expressionism and abstraction, they embraced their exploration of the harrowing experiences of reality – Otto Dix, by focusing on the bleaker side of contemporary society; Max Beckmann, by confronting the invisible layer behind the visible world. Despite their different approaches, they were both aiming at the same moment: when the familiar suddenly becomes strange and the world a myth. ..."

Otto Dix, Stilllife in the Studio, 1924, Oil/Canvas, 150,9 x 100,7 cm, Kunstmuseum Stuttgart, © VG Bild-Kunst, Bonn 2014

> zabranjeno fotografiranje!

upad: 12€
+ garderoba 1,30€
ponedjeljkom: 6€!


A za ljubitelje njemačkog design porculana i kuhinjskih utenzilija :

ASA Germany
asa-selection
Amiraplatz 1
80333 München

potencijalna potrošnja u € : neograničena!

Bavarska peciva  - RECEPT

(Brezel (althochdeutsch brezitella), Bretzel, Brezl, auch Breze, in Bayern/Österreich Brezn, wienerisch auch Brezerl, im Schwäbischen auch Bretzet oder Bretzg / Bretzga (sing./pl.), im Badisch-Alemannischen oft Bretschl genannt[1], ist eine vor allem in Süddeutschland und Österreich verbreitete Gebäckform, bei der das herausstechende Merkmal der in sich symmetrisch verschlungene Teigstrang ist. Alle Formen des Namens gehen auf das lateinische brachium („der Arm“; für das Aussehen von übereinander verschränkten Armen) zurück)*iwww

Sastojci >  
Tijesto:
500 g brašna
1 kockica (42 g) svježe germe
250 ml mlijeka
50 g maslaca
1/2 žličice soli

krupna sol za posipanje

Za kuhanje peciva:
2 l vode
5-6 žličice natrona ili sode bikarbone

Priprema:

1. Brašno staviti u posudu i napraviti malo udubljenje. Germu rastopiti u malo toplog
mlijeka i staviti u udubljenje. Maslac narezati na ploškice i poredati okolo udubljenja.
Pokriti i ostaviti da miruje 15 minuta.

2. Ostatak mlijeka dodati u posudu, posoliti i umijesti glatko i dosta čvrsto tijesto. Pokriti i
ostaviti da miruje oko 1/2 sata.

3. Tijesto lagano razvaljati na dasci i izrezati u 10-15 jednakih dijelova, ovisno šta ćete
praviti - perece ili peciva.

4. Vodu  zakuhati, maknuti s vatre i dodati 'natron' ili sodu bikarbonu. Voda i soda
prave burnu reakciju zato savjetujem da se makne s vatre. Vratiti da voda počne lagano
kuhati. Staviti svako pecivo u kipuću vodu oko 30 sekundi. Vaditi šupljom zaimačom i
stavljati na lim obložen pek papirom.

5. Svako pecivo malo zarezati oštrim nožem, posuti krupnom solju i peći na 180 C ili 400 F
do fine rumene boje.

Zagreb Eyewittness

Muzej prekinutih veza

Muzej prekinutih veza je muzej posvećen neuspješnim ljubavnim vezama. U njemu su izloženi osobni predmeti koje su ostavili bivši ljubavnici, a popraćeni su kratkim opisima...

Adresa: Ćirilometodska ulica 2, 10000, Zagreb, Hrvatska
Osnovan: 2010.
Radno vrijeme: Radno vrijeme: 09:00-22:30
Telefon:+3854851 021







Nasta je žensko ime, koje u Hrvatskoj većinom nalazimo među Hrvatima te manje među Srbima. Ime je izvedeno iz imena Anastazija. Nasta je nešto rjeđe ime. Danas u Hrvatskoj živi tridesetak osoba koje nose ovo ime. Najviše osoba nazvanih Nasta rođeno je pedesetih godina prošlog stoljeća, a najmanje sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Relativno najveći broj osoba s imenom Nasta slavi rođendan 2. prosinca. Većina osoba koje se zovu Nasta žitelji su Zagreba (ukupno manje od dvadeset), Kistanja (manje od deset) te Erduta (manje od deset). S obzirom na broj stanovnika, Nasta najčešće je ime među stanovnicima Kistanja gdje se svaki dvijetisućiti stanovnik tako zove. ...

 NASTA ROJC - kritička retrospektiva

15.04.2014 - 01.06.2014


AUTORICA I KUSTOSICA IZLOŽBE: Jasminka Poklečki Stošić
KONCEPCIJA IZLOŽBE: Ivanka Reberski

IZBOR DJELA: Ivanka Reberski i Jasminka Poklečki Stošić

LIKOVNI POSTAV: Ante Rašić


... još jedna iznimna hrvatska slikarica 19. stoljeća - zavidnih likovnih sposobnosti i životnih preferenci u gotovo savršenoj, prije androgenoj ljepoti jedne žene umjetnice ... Tinti

http://www.umjetnicki-paviljon.hr/hr/izlozbe/aktualna_izlozba/

Ilica, Zagreb

Životna i umjetnička priča Naste Rojc u nekoj sretnijoj sredini bila bi idealan predložak za film koji bi žene gledale šmrcajući, muškarci nervozno se nakašljavajući, a djeca ne shvaćajući kako je jedna velika slikarica i 50 godina nakon smrti još uvijek prešućena. Sudbina Naste Rojc gotovo je nepoznata izvan uskih umjetničkih krugova, a ni oni se nisu dovoljno trudili smjestiti njezin opus ondje gdje mu je mjesto – uz bok Miroslavu Kraljeviću, Josipu Račiću, Vladimiru Beciću i Oskaru Hermanu, s kojima je na početku i prijateljevala u Münchenu. ...

Za razliku od Slave Raškaj, koja je imala “defekt” gluhoće, Nasta je imala “defekt” koji se, 131 godinu od njezina rođenja, ne prašta lako. Taj “defekt” je – homoseksualnost. Retrospektiva radova Naste Rojc koja se otvara u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu pokušat će rehabilitirati i revalorizirati djelo ove umjetnice, pokazujući da je u kontekstu svoga vremena bila moderna i da je njezin opus nepravedno zapostavljen. ...

slobodnadalmacija.hr/Kultura/

Putnik

Portreti ...

 Nasta Rojc
1883. g., Bjelovar
1964. g., Zagreb


Obrazovanje:
kod Otona Ivekovića,( Zagreb, 1901./1902.); kod Tine Blau-Lang, (Beč 1904./1906.)

SUPRUGA : dr. Branka Šenoe (hrvatski slikar)


Kunstschule fur Frauen und Madchen, (Beč, 1902.-1904. i 1908.-1911.), Frauen Akademie, (Munchen, 1907.).

BIOGRAFIJA:

Teško je u nekoliko redaka sažeti sve što podrazumijeva usklik akademika Matka Peića: "Tko je toliko toga proživio, kao žena i slikarica, kao ta amazonka našeg slikarstva". Kćerka odjelnog predstojnika (ministra) za bogoštovlje i nastavu, kao krhko djevojče, više se voli igrati pravom lovačkom puškom nego lutkama. Kasnije će joj- kao mladoj slikarici- puška biti omiljeni predmet inscenacije na autoportretima, osobito uz njezinu kobilu Lenku s kojom je lutala poljima oko obiteljskog imanja kraj sela Gudovca kraj Bjelovara. Udala se za Branka, nježnog sina slavnog hrvatskog pisca 19. st. Augusta Šenoe, 1910. Nakon I. svjetskog rata poznanstvo sa Engleskinjom Alexandrinom Onslow (odlikovanom za podvige pri izvlačenju i transportu ranjenika) otvara novo poglavlje u Nastinu životu. 
 1924. na jahti Alexandrine Onslow, u čijem društvu je bio i Oskar Kokoschka, Nasta upoznaje draž jedrenja i slikanja jadranskih pejzaža - s palube. Za Božić 1924. Nasta već slika škotske pejzaže na imanjima prijatelja miss Onslow. Nastina izložba koju je priredila u Londonu u lipnju 1926., a koju je u studenomu iste godine prenijela u Zagreb, predstavlja odlučujuću bitku u Nastinom dokazivanju hrvatskim kritičarima i likovnoj publici da umjetnička djela na jednoj izložbi nisu manje vrijedna samo zato jer im je autor žena. Naime, ista Nastina izložba, koja je u Londonu u vodećim dnevnicima dobila izvrsne ocjene i priznanja, u Zagrebu je primljena s predumišljenim prezirom. Ratoborna Nasta je iz tog omalovažavanja crpila snagu da okupi žene umjetnice kojima je stalo do afirmacije vlastita djela. Uspjeh je okrunjen 11.09.1927., kad je Ministarstvo unutrašnjih dela u Beogradu potvrdilo Pravila Kluba likovnih umjetnica. To je ne samo prvo udruženje likovnih umjetnica u Hrvatskoj već i prvo profesionalno udruženje žena od Alpa do Egejskog mora. / Uz borbu Naste Rojc značajnu ulogu, osobito u službenim priznanjima Kluba, imala je siva eminincija te bitke svojim vezama s beogradskim dvorom, osobito kraljicom Marijom. Ta samozatajna zakulisna sila bila je Miss Onslow./

SAN

Odagnati nekako misli ne mogu
dok u sutonu sobe sjećanje navire
na jedan trenutak neodoljive žudnje za
mirisom bjeline svitanja - u postelji zgužvana -
negdje između tebe i mene.

Tinti

Kabinet grafike HAZU Strossmayerov trg 12, Zagreb 9.4 - 20.5.2014.

Povodom 90. obljetnice rođenja Ivana Picelja Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira retrospektivnu izložbu grafike ovog istaknutog umjetnika. Autorica postava je muzejska savjetnica mr.sc. Slavica Marković, a izložbu možete pogledati do 20. svibnja 2014.

Ivan Picelj antologijsko je ime geometrijske apstrakcije u Hrvatskoj i stožerna figura hrvatske grafičke umjetnosti druge polovine 20. stoljeća. Njegov bogati opus, respektabilan je multimedijski kompleks ostvaren u duhu neokonstruktivizma, u područjima slikarstva, kiparstva, crteža, grafike i grafičkoga dizajna.

Grafika realizirana tehnikom serigrafije važna je disciplina Piceljeva opusa i trajna preokupacija tijekom pola stoljeća umjetničkoga djelovanja. Postaje područjem njegova interesa nakon što je ostvario kapitalna slikarska djela exatovskog i postexatovskoga perioda (1951.-1957.), koja je u skladu s bauhausovskim načelima socijalizacije umjetnosti trebalo učiniti dostupnim široj javnosti.

Piceljev grafički opus, samodostatna je, izdvojiva cjelina i komplementarna dionica njegova stvaralaštva. Nastaje periodički, bez velikih intervala, u nizu problemski prezentiranih cjelina – grafičkih mapa i serija. Jedanaest naslova: Picelj,1957., Oeuvre programmée No1, 1966., Cyclophoria, 1971., Géométrie élémentaire-soft and hard, 1973., Remember, 1976., Connexion, 1979./1980., Remember, 1984.-86., Odnosi, 1992., Varijacije, 1994., Varijacije, 2002., Ulmske varijacije, 2006. i njihovih inačica, ostvaruje u suradnji s vrsnim znalcima tehnike u serigrafskim atelijerima Zagreba, Pariza, Ljubljane, s odabranim tekstopiscima, europskim likovnim kritičarima (Gillo Dorfles, Abraham A. Moles, Raul-Jean Moulin, Annie Le Brun, Darko Schneider, Brane Kovič) i s uglednim nakladnicima (Denise René, Studio Brane Horvata, Eurografika – Bergam, Mednarodni grafični likovni centar – Ljubljana). 

Ostvaren tijekom pola stoljeća kontinuiranoga rada, prezentiran na svim važnijim konstruktivističkim izložbama širom Europe i Amerike, taj je opus respektabilno poglavlje hrvatske grafičke umjetnosti u mediju serigrafije i nezaobilazna dionica europske moderne grafike. Grafičke mape i serije primjer su Piceljeva programatskoga djelovanja i umjetničkoga istraživanja mogućnosti grafičkoga medija u skladu s umjetničkom orijentacijom i osobnim manifestom.
Devedeseta obljetnica Piceljeva rođenja povod je za retrospektivnu prezentaciju grafičke umjetnosti, rekapitulaciju vrijednosti, ljepote i sjaja toga opusa u instituciji za koju je stvarao, u kojoj je izlagao, koju je zadužio i obilježio svojim djelovanjem.


PICELJ JE ZA MENE POSEBAN - TAKO SLIĆAN - A TAKO RAZLIČIT U ČISTINI FORME NEPRAVILNE PRAVILNOSTI I BESKONAĆNOG REDA EGZISTENCIJE.
ZA NEKE,  NEKI OD NAS VODE ŽIVOT PO PRINCIPU "OUTLOOK-A" - A MOJ JE VIŠE POPUT UMJETNOSTI NEKE NOVE, ALI I STARE TENDENCIJE - USUĐUJEM SE REĆI.Tinti