Dienstag, 3. Dezember 2013

VinoCom Zagreb 2013.

VinoCom Zagreb 2013.

8° Zagreb VINOcom – međunarodni festival vina i kulinarstva

29.11.2013. i 30.11.2013. - Hotel Esplanade

Veliko Hvala mom dragom prijatelju ...

Istriani ...

Za razliku o Wine & Gourmet festivala, koji se 2013. održavao u Muzeju za suvremenu umjetnost Zagreb i poprilično me razačorao, ovaj festival toplo preporučam svim vinoljupcima. Dnevna ulaznica od 100 kn je prava sitnica naspram ponude, koje dobijete. Ovaj put sam se odlučila kušati isključivo muškatna vina, izborne i ledene berbe. Divim se sama sebi kako sam izdržala. Naime slatka vina sadrže i viši postotak alkohola i šećera, ali nisam požalila - odlučnost je bila dovoljno jaka.

Izdržala sam i prisustvovala čak dvjema radionicama (vidi sadržaj u nastavku).
Svakako preporučam posjetiti festival oba dana, jer jednodnevnim posjetom osobno nisam uspjela poslušati još neka predavanja, koja su se tih dana odvijala, a vrlo su me zanimala. Izbor i ponuda su jednostavno bili predobri.
O krasnom ambijentu ne trebam gubiti niti riječi. Hotel Esplanade je krasan izbor za ovakav jedan događaj. Kava je doduše nešto skuplja, ali se i to na kraju isplati!

Bermet se ne treba zaboraviti ...

Dingač Bura, Pelješac

Radionica I (dvorana Casino):

13-14 h
tema: GRAND CRO – TERROIR

HRVATSKIH VINSKIH REGIJA

opis: Radionica će pokazati na koji način se terroir Istre, sjeverne i južne Dalmacije te Zagorja odražava u ponajboljim vinima devet hrvatskih vinarija: Baković, Bibich, Bolfan Vinski vrh, Boškinac, Duboković, Korta Katarina, Meneghetti, Roxanich i Saints Hills. Vinari će Vas tijekom degustacije provesti značajkama koje vina čine autentičnim i jedinstvenim odrazom okruženja ovih hrvatskih vinogorja. *

novi Dalmatinac na obzorju - Vinarija Jokić, Zadar

Riba u vinu - sastojci/ priprema:

4 riblja fileta
1/2 šalice bijelog vina
8 mini rajčica izrezanih na okrugle kriške
2 žlice kapara
12 zelenih maslina izrezanih na okrugle kriške
1 žličica sjeckanog peršina
1/4 šalice ekstra djevičanskogmaslinovog ulja
sol
papar

Ribu začinite solju i paprom.
Ulje zagrijte u tavi. Stavite ribu u tavu i pecite oko 6 do 8 minuta na srednje jakoj vatri.

Okrenite ribu na drugu stranu i smanjite vatru. Dodajte rajčice, masline i kapare. Pecite još 3 minute.

Ulijte vino i kuhajte dok alkohol ne ispari. Dodajte sol i papar po želji. Pospite peršinom prije posluživanja. *

Autor: CentarZdravlja.net

Krešić - Vukovar

Marcota vina

namaz iz Dalmacije

Olivando jedinstveni hrvatski dizajn

vina iz Orehovice

Samo je jedan klub - samo je jedno takvo vino ...

Djevojke su mi rado pozirale ...

Radionica II (Dvorana Casino):

16-18 h
moderatori: Tomislav Tuđen i g. Marco Baldini
tema: RIEDEL-ČAŠA KOJA ČINI RAZLIKU *

Na ovoj radionici predstavljena je nova Riedel čaša koja je izišla na tržište ove godine, a dizajnirana je za ispijanje isključivo istarske Malvazije. Mogu samo reći, Riedel me je uvjerio u nešto šta zapravo već odavno znam, vino treba piti iz prave čaše! Strastveni sam kolekcionar svih vrsti čaša za vino. Skupljam po jednu, poklonite mi koju! Primam i ostatke polupanih setova :) .

riedel.com

Riedel radionica - ja sasvim lijevo s bijelom kapom ...

Malvasia Istriana - Riedel - čaša br. 1

... prva čaša dizajnirana za jednu hrvatsku sortu, u čijoj je izradi sudjelovalo više od 50 hrvatskih vinskih stručnjaka*

Kako biste bili sigurni u izbor kojim ćete iznenaditi svoja čula okusa i mirisa, provjerite svoj instinkt natuknicama o primjerenom izboru vina uz jelo na vašem stolu

Kao aperitiv uobičajeno je poslužiti: suhi pjenušac, šampanjac (francuski slatki), poluslatki pjenušac, bijelo suho i/ili slatko vino, sherry, porto, bermet ili prošek
Uz predjela, hladetine i namaze nećete pogriješiti poslužite li bijelo vino ovih karakteristika: suho, polusuho, lagano slatko
Jela na bazi ribe također idu uz bijela vina, ona suha i ljupka te pjenušce isto tako suhe.
Pršut i suhomesnati proizvodi poslužuju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima, ali ni bijelo suho vino nije loš izbor
Guste juhe, paštašute, rižota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina, zatim roze i mlada crna vina.Dok juhe s umakom od riba i kamenice podnose i robusnija vina s višim postotkom alkohola
Pržena ili pohana riba, škampi s roštilja, sa ili bez umaka izvrsni su uz bijelo suho robusno vino. Dok ribe pečene na ražnju i roštilju te rakovi, školjke i kavijar obavezno idu uz jaka bijela i crna vina, suhi bijeli pjenušac ili bijela aromatična vina
Uz jaja pripravljena na različite načine, ili poslužena s pršutom i sirom, obavezno se poslužuje bijelo suho ili ružičasto vino, a kao mogućnost tu je i crno lagano frizirano vino.
Žabe, puževi i jegulje kao specijaliteti zahtijevaju bijelo vino.
Kada je riječ o mesu, bijelo meso i ono lagano ispečeno na roštilju upotpunjuje se sa crnim suhim i mladim vinom. Ukoliko se radi o tamnom mesu, domaćoj i lovnoj divljači neizbježna su izrazito puna i jaka, stara robusna vina.
Velike razlike u odabiru vina su kombinacije sira s tjesteninama. Sirevi s mekanom tjesteninom zahtijevaju Rose i crno mlado vino, dok se sirevi s tvrdom tjesteninom, ribani ili uzavreli poslužuju u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom.
Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih, likerskih i pjenušavih vina. Ukoliko se radi o voću, bijelo slatko, pjenušac i likersko Rose neizbježan su izbor. Uz voće se poslužuju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino.
Slastice poput kolača i sladoleda idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima, polusuhim pjenušcima i aromatičnim slatkim vinima. Dok suhe slastice, one bez čokolade, dobro podnose pjenušce starijeg godišta, bijela slatka i poluslatka vina te sherry, porto, suvarak ili prošek. *

Ne mogu zaboraviti nekako taj Motovun ...

Trapan mi je iz jednog romantičnog razloga posebno drag, kao i Clay ili Cattunar ... zapravo cijela Istra

	Bijeli pinot
Cijenjena sorta bijeloga vinskog grožđa. Vina iz takva grožđa srednje su do jako alkoholna (ponekad i s ostatkom neprevrela šećera), ugodne arome i bouqueta, primjereno kiselkasta i rano sazrela za potrošnju. Uzgaja se u svim vinogorjima regije Kontinentalna Hrvatska i u svim vinogorjima u podregijama Istra, Hrvatsko primorje i Dalmatinska zagora.

Cabernet sauvignon

Jedna od najpoznatijih vinskih sorata crnog grožđa podrijetlom iz Francuske. Nastao je spontanim križanjem Cabernet franca i Sauvignona. Ima divan i jako izražen sortni miris koji može podječati i na crni ribiz. Vino je tamno crne boje koju dobiva iz kožice svojih malenih tamnoplavih bobica. Po okusu je pun, suh i izuzetno harmoničan, po čemu je i prepoznatljiv. Prija uz tamna mesa i jača jela od divljači, gljiva, canellone, lasagne, aromatične sireve.


Chardonnay
Francuska vinska sorta bijelog grožđa, vjeruje se da je ime dobila po francuskom selu Chardonnay. Uzgaja se u vinogorjima kontinentalne hrvatske regije. Vina chardonnaya su odlična osnova za proizvodnju pjenušaca, te su jedna od najvažnijih komponenti u šampanjcu. Vino je lagano, voćne arome i kiselkasto.


Crni pinot
Ova sorta podrijetlom iz Francuske raširila se po cijelom vinogradarskom svijetu. Najčešće je granitno crvene do ljubičasto tamnocrvene boje, ali valja znati da iz grožđa ove sorte (s obzirom na to da joj sok nije obojen) proizvode i bijela vina u Champagni, koja su osnova za pjenušce. Sadnja i uzgoj pinota crnog na tlu Republike Hrvatske otpočela je najvjerojatnije najprije u Istri.

Graševina

Najzastupljenija vinska sorta bijeloga grožđa u Republici Hrvatskoj. Potječe iz Francuske, a u Hrvatskoj je najzastupljenija u kontinentalnim vinogorjima. Kvaliteta graševine varira, ovisno o kraju, pa je primjerice u istočnim vinogradarskim područjima Hrvatske njen mošt u prosjeku za 2 i više % bogatiji šećerom i s nešto manjim ukupnim kiselinama , dok je u zapadnim vinogorjima taj odnos obrnut. Vina graševine se stoga u sastavu čak i znatnije razlikuju, ovisno o provenijenciji, ali im je zajednička prepoznatljiva ugodna aroma, zelenkasto žuta boja i svjež i harmoničan okus. Također treba istaknuti da ova sorta daje izuzetnu kakvoću svim kategorijama predikatnih vina.

Malvazija

Ime za velik broj različitih ili srodnih sorata koje se uzgajaju od davnina u vinogorjima Mediterana, a koje se osim podjele po boji npr.na bijele, ružice i crne, mogu razvrstati i po drugim karakteristikama npr. na vrlo aromatične, aromatične i nearomatične. Razlike se iskazuju u rodnosti, u sposobnosti nakupljanja šećera i kiselina, sklonosti ambijentu, u različitom vremenu dozrijevanja, otpornosti prema bolestima. Pretežni broj kultivara što se oduvijek nazivaju malvazijama su bijele. Manji broj, njih oko osam je muškatnih. Najveći broj kultivara što nose oznaku malvazija uzgaja se u Italiji.


Merlot
Malo je vinskih sorata crnog grožđa koje se podjednako uspješno uzgajaju u južnim i sjevernim vinorodnim područjima. Ta značajka merlota pridonijela je da se ova podrijetlom francuska sorta iz okolice Bordeauxa proširi po cijelom vinogradarskom svijetu. Vina sorte merlot bogata su alkoholom i ukupnim kiselinama, rubinsko crvene su boje, arome šumske maline.

Muškat

Zajednički naziv za mnoge sorte od kojih neke međusobno nisu srodne, ali sve imaju manje ili više izraženu muškatnu aromu. Muškatne sorte u pravilu su sorte juga, odnosno toplih podneblja. Kod nas se uzgajaju muškat bijeli, muškat žuti, muškat ottonel i muškat hamburg. Muškat bijeli je zbog svoje izrazite i plemenite muškatne arome vrlo cijenjeno grožđe i vino, a iz njegova se grožđa proizvode čuvena pjenušava i desertna vina. Muškat žuti proizvodi se u Istri od kojih je danas najpoznatiji muškat momjanski.

Plavac mali

Najznačajnija autohtona sorta Hrvatske. Bobica je debele kožice i čvrste građe s puno sladora. Vino je tamno - rubinaste boje s modrim refleksom, lijepo razvijenog mirisa, krepko je i trpko sa specifičnim okusom. Najbolji vrhunski plavci nastaju na položajima Dingač i Postup na poluotoku Pelješcu, na južnoj strani otoka Hvara, kao i na dobrim položajima na Bračkom i viškom vinogorju. Dobivaju ime položaja ili se nazivaju nekim drugim imenom. Dingač je prvo, a Postup drugo po redu zaštićeno hrvatsko crno vino.

Pošip

Sorta bijelog grožđa velike sposobnosti nakupljanja šećera, pa je u prošlosti, vjerojatno i uz neke druge sorte, služila i u proizvodnji desertnog vina prošek. Uzgaja se u vinogorjima podregije Srednja i Južna Dalmacija odnosno u podregiji Sjeverna Dalmacija, ime ove sorte i istoimenoga vina opravdano se vezuje uz otok Korčulu. Vrhunsko vino pošip je najčešće zlatnožute boje, jake alkoholnosti (oko 13 % vol.), skladne kiselosti (oko 6 g/l) i punog i osebujnog okusa s izrazitom svojstvenom aromom.


Sauvignon
Cijenjena i rasprostranjena vinska sorta podrijetlom iz Francuske. Prepoznatljiv je po izrazitu mirisu koji podsjeća na pokošene cvjetne livade i po specifično gorkastom okusu što podsjeća na kožicu agruma-grejpa i limuna. Sauvignon se uzgaja, u svim kontinentalnim hrvatskim podregijama.

Sivi pinot

Vinska sorta bijeloga grožđa velike osjetljivosti na bolesti. Uzgaja se u svim vinogorjima Kontinentalne Hrvatske, i u svim vinogorjima podregije Istra, Hrvatsko primorje i Dalmatinska zagora.Ovo je vrlo popularna sorta, sa velikom rasprostranjenošću i razlikama u okusu i kvaliteti Boja vina je uglavnom se naznakom ružičaste boje. Okus ima arome breskve, začina i marelice.

Syrah

Ukoliko se nalazite u Europi, Argentini, Čileu ili većini SAD-a, tada ćete ovu sortu nazivati Syrah. No, ukoliko se nalazite u Australiji, Novom Zelandu, Južnoj Africi ili Kanadi, tada ćete ovu istu sortu nazivati Shiraz. Syrah je crna vinska sorta koja je na naše prostore inrtoducirana 1971. godine iz Francuske, u prvom redu zbog dobre rodnosti, ali i zbog kvalitete vina koja se dobiju preradom njenog grožđa (jaka obojenost, ugodna aroma, visok sadržaj ekstrakta), zbog čega se koristi za sljubljivanje s vinima kojima ova svojstva nedostaju. Najviše se uzgaja u zadarskom vinogorju i na lokaciji Nadin.

Teran

Autohtona istarska vinska sorta. Glavne karakteristike terana su umjerena količina šećera i vrlo visoke kiseline. Teran ima karakterističnu rubinsko crvenu boju s ljubičastim tonovima prilikom rotiranja vina u čaši. Aroma je tipična, voćna. Prepoznatljiva je po bobičastom voću uz dominaciju maline i papra. Visoke kiseline i tanini daju mu "zaobljenost" i karakterističan okus za koji se može reći da je jak, pun i robustan.


Traminac
Sve sorte traminaca (traminac mirisni, traminac crveni i traminac bijeli) te brojni njihovi klonovi najviše se uzgajaju u kontinentalnim vinogorjima Europe. Traminac je sorta vinove loze koja se tradicionalno uzgoja u području Iloka. Sorta grožđa iločki traminac srednje je rodnosti, ali postiže visoki postotak sladora i optimalan sadržaj ukupnih kiselina, koji se postiže ranijom berbom. Vino dobiveno iz takvog grožđa izuzetne je arome jer postiže harmoniju alkohola i kiselina, zlatnožute boje i može biti suho ili polusuho.

Zeleni silvanac

Manje rasprostranjena sorta kontinentalnih vinorodnih područja. Podrijetlom je iz Austrije. Vina silvanca zelenog ljupka su i pitka. Okus vina je ugodan, lagane arome i sa izraženom kiselinom Pretežito se uvrštavaju u kategoriju kvalitetnih i stolnih dok su za sada samo dva proglašena vrhunskim.

Zweigelt

Crvena sorta koju je napravio Fritz Zweigelt 1922. godine križanjem frankovke i st. laurent-a. Sorta je rodna i zna dati preveliki urod, što se odražava na kvaliteti vina, pa je potrebno smanjivati urod. Boja vina je rubinske boje, a okus se opisuje aromatičnim travama uz aromu lovora, crvenog i crnog ribiza. Uglavnom se pije mlado, iako ima vina koje vrijedi čuvati.*

Agronomija Sveučilišta u Požegi

Veleučilište Požega

Prhke kiflice s vinom

Sastojci:

2 dcl bijelog vina
4 dcl ulja
1 prašak za pecivo
oko 750 g brašna *
vanilin šećer

šećer u prahu
džem po želji

PRIPREMA:

U ulje postepeno dodavati brašno da se dobije fino glatko tijesto koje se neće lijepiti sa ruke, ali ne smije biti pretvrdo.
*možda će vam trebati malo više ili manje brašna, od ove količine odvojite malo, za posipati radnu povšinu.

Tijesto podjeliti na 6 djelova (a može i na 8 ako želite manje kiflice), razvaljati odmah u krug, rezati na 8 djelova svaki krug.
Filati po želji, s domaćim džemom od marelica primjerice.

Peći na 180 c oko 15 min., a da ostanu nježno bijele boje.
Još tople obilato uvaljati u šećer u prahu.

Od ove mjere se dobije 48 kiflica (ili 64 veće), od pola mjere ispadne taman jedan puni pleh od pećnice.
Po želji u tijesto dodati vanilin šećer ili naribanu limunovu / narančinu koricu. *

Zlatan otok

Decantorovo odličje vinaru iz Jastrebarskog

Vendicija

za mene - najbolji Dingač

Frane Miloš, Pelješac - najbolje svjetsko maslinovo ulje, New York 2013.

Portret u plavom

snaga plave boje ne prikriva joj praznoću oka.
prazno oko - kao vir - dubina nepredvidljiva - punoća nepoznata - sadržaj neprikosnoven. u tišini jeka - tako osamljena, ali neuhvatljiva duha.

*** inspirirala me istoimena slika Petre Grozaj na netom otvorenoj samostalnoj izložbi autorice ...

Misal - pjenušac iz Istre, prave ga 2 sestre Peršurić

* iwww
... all the rest (text and photo) by Tinti

izlozba-petra-grozaj-momenti-u-vremenu

Donnerstag, 28. November 2013

1 dan u Varaždinu!

Miljenko Stančić - Varaždin

Vrijeme neka vas ne dira.

Varaždin je lijep i po suncu i po kiši.
Pregršt muzeja i galerija ispuniti će vam vrijeme uz laganu šenju - lagodno više nego ugodno popunjenim ulicama grada.
Sve je dostupno pješice - krenite na put lokalnim cestama, bilo autom, bilo autobusem, počevši od Sesvetskog Kraljevca, preko krasnog sesvetskog prigoja, Sublinca, Brezničkog Huma, Sv. Ivana Zeline, Novog Marofa sve do Varaždina.
Ne trebam spominjati posebno Okić i Plešivicu te okolna vinogorja.

Jednodnevni, skroman izlet u Varaždinu može otprilike izgledati ovako:

> započnite na poznatom Varaždinskom "placu"
varazdinskiplac.hr

p.s. probajte neki proizvod od meda, a i izvrsno desertno vino od višnje lokalnog medara,
cijena izvrsna (kiosk na tržnici - zatvoreni dio)!

> pa posjetite Galeriju Miljenka Stančića
GALERIJA

Miljenko Stančić - autor/kipar: Petar Hranuelli

> Muzej Anđela je odmah blizu, nezahtjevan i zanimljiv ...
angelsmuseum.com

p.s.: obavezno neka vas gospon Prstec uputi u svoj "Anđelinjak" - to morate vidjeti!

> kavica u obnovljenoj kavani "Grofica Marica" (krasne slastice, Varaždinski klipić, kava, a kuhano vino - jedan fajn Glühwein!)

Varaždinski klipići

Varaždinski klipići :

Znameniti recept Varaždinskog kraja, zaštićen, supruga i ja imamo sreće što smo nekada ljetovali gđom Francikom, nekadašnjom voditeljicom varaždinske Gradske kavane gdje se sve začelo, te od nje dobili recept a mojoj supruzi ispadaju božanstveno, promatram ju, bolji sam u pecivima i sl. ispadaju mi dobri ali nije to TO, evo pa se okušajte, ispast će Vam odlično, ali da li kao mojoj supruzi ….

recept

> prošetajte i pogledajte pokoju palaču ....
> Uržulinski trg i Sajam obrtnika....
> TZ Varaždin (krasni suveniri, kupite VIS- ov kišobran s lokalnim motivima ili lepoglavskom čipkom)
vis-cro

> restoran Vuglec ili neku drugu gostionicu na putu...

OKOLICA

> ako ste s autom zaustavite se u restoranu "Vuglec Breg" ili "Vinariji Šafran" (Breznički Hum)

Nećete požaliti - jednodnevni izlet onako gospodski - kao u pravih Herrschaften, ne!
Pođite i slijedite domaći poziv na druženje: Komm' mit nach Varaždin!

Varaždinski mlinci

Ako mislite da uz ove mlince ide picek ili purica, prevarili ste se. Dovoljni su mlinci, malo špeka i sira te masti i jelo je gotovo. A varaždinski - jer bez varaždinca to ne bi bilo to.

Sastojci

800 g domaćih mlinaca
50 g maslaca
100 g sira
2 dcl slatkog vrhnja
Za nadjev:
1 dcl ulja
200 g sušenog hamburgera
800 g svježeg kravljeg sira
sol
papar
3 dcl kiselog vrhnja

Priprema

Za nadjev, na ulju prepržimo hamburger narezan na kockice, dodamo ga protisnutom siru, posolimo, popaprimo i sve pomiješamo s kiselim vrhnjem tako da smjesa postane glatka.
Mlince oparimo u kipućoj slanoj vodi i dobro pazimo da se ne potrgaju. Ohladimo ih i posušimo.
Posudu u kojoj ćemo peći mlince premažemo maslacem i slažemo jedan red mlinaca, jedan red nadjeva i to tako da svaki red mlinaca poškropimo uljem, a najgornji sloj posipamo ribanim sirom.
Sve prelijemo slatkim vrhnjem i zapečemo 40 minuta u pećnici.

Posluživanje

Mlince možete poslužiti kao toplo predjelo ili kao samostalno jelo.

ili:

Sastojci:

40 dag mlinaca
10 dag sušenog špeka (hamburgera)
40 dag svježeg sira
3 dl kiselog vrhnja
3 dl slatkog vrhnja
malo masti
sol
papar
malo maslaca
5 dag naribanog sira varaždinca

Priprava:

Sušeni hamburger izrežite na kockice i prepržite na masti. Dodajte protisnutom siru, posolite, popaprite i dobro promiješajte s kiselim vrhnjem. Mlince poparite u slanoj vodi (pazite da se ne polome). Izvadite ih na stol da se ohlade i osuše. Zatim u posudu premazanu domaćom mašću složite redom mlince, pa nadjev od sira i tako naizmjence. Svaki sloj malo poprskajte masnoćom. Na gornji sloj posipajte naribani sir, zalijte slatkim vrhnjem i zapecite u pećnici.

Mittwoch, 23. Oktober 2013

Na tromeđu triju županija - oh ta divna kontinentalna Hrvatska!

07. - 12.10.2013. - Garešnica, Daruvar, Bjelovar, Popovača i Voloder - jeste li čuli za bilogorsko mjesto Jabučeta?

Posjetih Garešnicu i okolicu - krasan smještaj, jeftin "frizeraj", izniman medicinski "wellness", izvrsne autobusne veze za obilazak Požeško-slavonske, Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije. Zašto tamo - pa eto zato : nikada tamo bila, od sramote (kako bi rekla moja majka)!

Na Sajmu županija održanog u Zagrebu u rujnu, netko mi gurne u ruku prospekt hotela i evo ideje za mali izlet (vidi linkove u nastavku), a ja : put pod noge!

Garešnicu dijeli rijeka Ilova, naselje na lijevoj obali spada pod Moslavinu, a naselje na desnoj već je Slavonija! Iako je upravno središte Bjelovar, Garešnica gravitira Kutini i Moslavini.

Mjesto je još u "davnoj Jugi" bilo poznato po lovu i ribolovu, stoga i hotel za brojne Talijane i Slovence. Naime u neznanju upitah prvo jutro recepcionarku, šta se to zbivalo na hodnicima hotela u 04:00 ujutro, neko komešanje?! Pa, jednostavno, ustali se lovci, kako bi pošli na čeku, naravno prije toga poslužen je doručak!

Tu je i mjesto Hrastovac, koje vas ugodno pozdravlja na njemačkom jeziku "Willkommen in Eichendorf!" - nekoć je to bilo mjesto pretežito njemačke manjine.

Daruvar krase krasne toplice, predivni parkovi i perivoji, stari grad i nasljeđe još uvijek sretno prisutne češke manjine. A grad Marije Terezije, Bjelovar, krasan ja za šetnju te posjetu velebnoj tržnici i krasnoj kavi na tzv. bjelovarskoj špici.

Okolica vrvi vinarijama, malim OPG-ovima, proizvođačima još uvijek domaćih i autohtonih proizvoda. Pa dragi moji, šta bi vi više, znam: Tunis, Antaly-u, Maroko. Nemam ništa protiv, ali odabrah' domaće. Cijene? Ma kakve cijene - badava, to se ne zove cijena, to je doživljaj, odmor, raspust, kako hoćete! Čirilice još nema, a budući da sam istu učila u školi, s tim nemam problema. Kontinentalna Hrvatska nudi neizrecivo jeftin, ali kvalitetan smještaj - sve ostalo je gotovo badava.

Zorka Sever - Kukuruzi - Muzej Moslavine, Kutina

Nikako ne smijete propustiti predivnu Moslavačku goru i ljepote okolnih vinograda. Popovača, Potok, Voloder (navratite u Kutinu) - sjajno - još bolji ljudi, a vina toliko krasna - divota neizreciva! Imah sreću kušati prva ovogodišnja bijela - i mogu vam kazati - gotova su - još malo sumpora za jasnoću - ma biti će krasnih Škrleta, Chardonnay-a i bijelih Cuvee-a! Crnog niti u Moslavini više nedostaje, Dalmatinci - OPREZ! Ma kakav tzv. novi pelješki Imperator, tamo pijte Opol i Plavac iz domaće, kućne radinosti! Dakle ukratko, obvezno posjetite Voloderske i Daruvarske vinske ceste!

Znate li šta je "Gvirc ili Gwerc"? Fantastično vino od meda - ma ludnica. Domaćin iz Jabučete počasti me s dvije krasne čaše, na sreću sam imala prijevoz :)!

Medovina ili gvirc, gverc je vino od meda pored medene rakije (medica, medenica, medovača) najvjerojatnije jedno od najstarijih alkoholnih pića koje je čovjek konzumirao. Medovinu dobijemo fermentacijom otopine prirodnog meda koji bi trebao biti što tamnije boje (medljika, kesten...) da dobijemo što tamniju boju. Postupak je isti kao i kod proizvodnje vina od grožđa. Proizvodi se kao alkoholno, obično oko 13-14% alkohola ali i kao bezalkoholno piće. Kvaliteta obje vrste ovisi o kvaliteti meda, samom postupku prilikom fermentacije i skladištenja i grožđu. Medovina je poznato piće koje popravlja krvnu sliku, okrepljuje organizam, poboljšava apetit i usporava starenje organizma. *www

Jabučeta

Hotel Garić Garešnica

Turistička zajednica

Galerija Alan Bjelovar

Wellness-Centar-Lotos-Garesnica

Adresa:
VLADIMIRA NAZORA 1 A
43280 Garešnica
Tel/Fax: 043 / 533032

> preporučam medicinsku masažu i saunu (!)

Frizerski-salon-LOKNICA

Lokacija V. Nazora 18, 43280 Garesnica
Pon - Pet: 8:00 - 19:00
Sub: 8:00 - 14:00

> šišanje, pranje, feniranje - 40 kn - sjajno (!)

Cazmatrans

Na žalost nemojte očekivati previše od lokalnih muzeja, umjetničkih galerija i informativnih centara - ne nude gotovo niša ili samo sezonski - nisam shvatila kada je točno sezona!?

U ovom divnom kraju osjetih ponovno miris sela u jesen, koji me tako podsjeti na ličko djetinstvo. Naime to je miris, za one koji ne znaju, a žele iskusiti:

sunčanog listopadskog jutra,

već otpalih oraha,

posljednjih, na granama pomalo osamljenih, sezonski jabuka, krušaka i šljiva ( moja draga M zna o čemu govorim! ),
zrelog grožđa i mladog vina,
to je miris vrućeg koma nakon svježe ispečene domaće rakije.

Dunja - simbol Moslavine

Tko taj miris ne poznaje, može samo pokušati isti naučiti - ako ga ne nauči, ostaje uskraćen za još jedan jedinstveni DAR PRIRODE i njenih plodova. Nažalost uglavnom nismo niti svjesni, kako je isto nenadmašno, neponovljivo, pomalo velebno, a samo naizgled "skromno"! Tako je mirisalo to prekrasno, sunčano jutro u Garešnici, dana 08.10.2013. - uputih se potom u moslavačka vinogorja!

Moslavačka kuća - Mali trijem (Popovača)

Zorka Sever (1894.-1973.)

Zorka Sever rođena je 29. Ožujka 1894. u Popovači kao Zorka pl. Getz. U djetinjstvu se često selila s obitelji. Pučku školu polazila je u Jastrebarskom. Djevojačku gimnaziju i Učiteljsku školu završila je u Zagrebu, gdje je polazila slikarsko-grafičke tehnike kod Tomislava Krizmana.

Svojim je slikarskim opusom, ali i strašću za skupljanjem etnografske građe bila usko vezana za rodni zavičaj - Moslavinu. Njezin je život bio uvelike posvečen etnografskim istraživanjima, izučavanju i otkupljivanju vrijednih i rijetkih predmeta, bilježenju naziva i oblika tradicijskih rukotvorskih radova te kreiranju vlastitih.

Matica o Zorki ...

SITNI SAVJETI

Zašto tržnice - neznam - ja iste neizmjerno volim! Međutim dokaz su bezumlja u odnosu na cijene zagrebačkih tržnica! Oprez: na kontinentu je gotovo sve jeftinije. Kila vrganja u Bjelovaru košta 40 kn, u Zagrebu famoznih 70! Ne moram spominjati, kao preprodavači kupuju tamo, a prodaju ovdje. Lokalni proizvođači naravno također koriste cjenik zagrebačkih tržnica, pa sukladno cijene donešenu robu, uglavnom 2 x tjedno, a subota u Zagrebu je udarni dan (Dolac)!

Pažnja : vrijeme je šumskih gljiva - u svojim neizostavnim tjednim posjetima zagrebačkim tržnica, naletjela sam na predivne i povoljne suhe vrganje i "mrke trubače". Preporučam posjet istima nedjeljom ujutro. Znatno je jeftinije, a pronači ćete lokalne "kumice" sa svojim zapravo jeftinim proizvodima. Pronašla sam napr. danas rijetke, a u ovo doba zrele, oskoruše - sada slijede mušmule. Suhe gljive su zahvalne, lako održive, prije upotrebe zaliju se s malo vruće vode. Naime, otvore se tada kao svježe, a izvrstan su dodatak kajganama, rižotima, raznim umacima i gulašima! Divno - današnji nedjeljni ručak: pašta s bijelim umakom od trubača i vrganja!

bunari ...

KULTURA hrvatskih arteških bunara odavno me fascinira. Neizostavan je dio seoskih dvorišta kontinentalne sjevero-istočne Hrvatske ...

Arteški bunar je mjesto gdje voda, koja se u podzemlju nalazi pod tlakom, sama izbija na površinu. *www

OPG BAJEVIĆ

Adresa: Graničarska 82, 43280 Garešnica
Tel: 091/593-3042

Obiteljsko polojoprivredno gospodarstvo Nade Bajević nalazi se u mjestu Kaniška Iva, pokraj Garešnice i bavi se proizvodnjom domaće rakije,likera od meda i kozjeg sira.*www (preporučam svježi i kuhani slani te isti s vlascem)

Beli žganci
Specijalitet moslavačke kuhinje

Sastojci:
0,8 kg krumpira
oštro brašno
0,5 l vrhnja
domaći maslac
sol
Opis:
Krumpir oguliti, izrezati na kockice i staviti kuhati u zasoljenu i pouljenu vodu. Kada je krumpir skuhan zgnječiti ga u vodi i polako dodavati brašno da se dobije kompaktna masa: Miješati pola sata na laganoj vatri kuhačom (plosnatom) za žgance. Domaće vrhnje kuhati dok voda ne ispari i postane gusto. Žgancima dodati domaći maslac i sol po potrebi, servirati ih tanjur ili zdjelu, u obliku žličnjaka pomoću kuhače i žlice. Preliti ih prokuhanim vrhnjem.
Može se poslužiti kao toplo predjelo.
Naši stari su ih jeli prije odlaska na težačke poslove.

Vinarija Florijanović Ivica

vinarija-florijanovic

Škrlet je autohtona sorta grožđa koja potiče iz Moslavine i Petrinjskog kraja. Danas je glavnina proizvodnje škrleta locirana u Moslavini gdje su privatni vinari prepoznali potencijal ove sorte i sve više uvjeravaju vinske potrošače o kvaliteti vina škrlet.*www

Moslavačka vinska cesta

OPG Stjepan Tušek ima u vlasništvu 2 ha vinograda i proizvodi oko 20 000 litara “fine kapljice”. Tušeki Vam nude boravak u autohtonoj moslavačkoj kući, staroj više od 150 godina. Vinograd je najstariji privatni posjed u okolici, a vanjska pečenjara te krušna peć omogućuju pripravu jela na izvoran način. Svi vidljivi dijelovi kušaone vina obloženi su stogodišnjom ciglom. *www

Vinarija i klet Stjepan Tušek

Moslavački sukanci

Sastojci:

kukuruzno brašno - 1/2 kg
jaja - 2 kom
sol - čajna žličica
voda, mlaka - 2 dcl
Umak
maslac - 5 dkg
dimljeni sir, ribani - 15 dkg
vrhnje za kuhanje - 3 dcl

Uputstvo:

Od brašna, jaja i vode umijestiti glatko tijesto. Kidati komadiće tijesta i protrljati među dlanovima. Obilno pobrašniti da se ne zalijepe te kuhati 15 min u slanoj vodi u koju smo dodali malo ulja.

Umak:
Zagrijati maslacu, dodati vrhnje, lagano kuhati i dodavati ribani dimljeni sir uz stalno mješanje na laganoj vatri. Posoliti po potrebi. Sve kratko prokuhati da se sastojci prožmu.
Umak preliti preko sukanaca i poslužiti toplo.
Ideja: dodati pohane gljive (šampinjone) i dobijete samostalno jelo, kao na slici, koje na taj način sprema Seoski turizam Kezele.

Augustinčićeva Plivačica, za domaće "Gola Maja"

Daruvar i tamošnji parkovi i perivoji

daruvarske-toplice

LUTKE na KONCU - Ugodni razgovori sestrinski (DVIJE KOZE)

veća marioneta klepeće
na projetnom povjetarcu mekeće.

ne štedi po običaju osudu,
jednog osobnog prosuda.
ova prva netom pridošla,
ova druga zapravo već otišla.

olovno susprezanje snažno,
otežava razno -
nikako mazno.

život je pero lagano -
na povjetarca mekano,
u vodi isprano.

manja lutka mora otići -
brazde nespokoja natiću,
nada poput pjeska izmiće.

novorođeno sunce kliće -
dok se zelenilo miće.

lutke putuju dalje,
do neke druge postaje,
i tako stalno nadalje.