Fiumanka

Sicaš li se di je lungo mare
Sicaš li se di su pisme stare
Sicaš li se di je bella fiume
Tu di si se zajubila u me

Jedna ruža cvate samo za te
Druga vene u srid mene
Vilo moja kada podeš spati
Ja cu našu pismu zakantati
Pismu koju na našemu moru
Dragi dragoj piva na prozoru

Stara vrata

Sicaš li se di je zvizda mora
I Marija, kraljica vapora
Sicaš li se di je vrime stalo
One noci kad se ljubovalo

Vinko Coce










RI NEWS - preporuke/recommendations ...

rijeka.hr

Riječina

Tito, YU i Digitron

Trsat

nk-rijeka

Armada

hostel carnevale

peekpoke

art-kino ri

manhattan short film festival

tz-rijeka

astronomski centar

gkl-rijeka

RI luka

Rijeka Torpedo

Nekoliko riječkih poduzetnika 1853. godine počelao je realizirati ideju izgradnje nove tvornice, ljevaonice metala. Oni osnivaju anonimno akcionarsko društvo pod nazivom “Fonderia Metalli”. Takvu vrstu metaloprerađivačke industrije Rijeka do tada nije imala. Nova tvornica “Fonderie Metalli” počinje raditi 1853./1854. godine, a smještene je na zapadnom dijelu grada. U njoj se prvenstveno lijevaju sidra i popravljaju željezni parni brodovi. Tvornica torpeda u Rijeci izrasla je tragom zamisli Riječanina Giovannija Luppisa o obrambenom oružju protiv neprijateljskih brodova, nazvanom »spasitelj obale«. Luppis se idejom bavio početkom 1860-ih, bez dovoljno tehničkih znanja i sredstava za realizaciju. Za nju uspijeva zainteresirati inž. Roberta Whiteheada, upravitelja tvrtke Stabilimento tecnico fiumano. Whitehead razvija prototip i iskušava ga 20. prosinca 1866. Za pokusna lansiranja 1868. na topovnjaču ″Gemse″ ugrađuje svoj izum, lansirnu cijev. To je učinjeno u riječkom brodogradilištu braće Schiavon, čime ″Gemse″ postaje prvi torpedni brod na svijetu. Stabilimento se 1875. transformira u Tvornicu torpeda R. Whitehead & Co. To je prva svjetska tvornica torpeda, s godišnjom proizvodnjom od 800 primjeraka. 

Prema dosada dostupnim izvorima u riječkoj tvornici torpeda od 1866. godine do kolovoza 1943. godine proizvedeno je 20.323. torpeda, 1053 lansirne cijevi i 1368 visokotlačnih kompresora. Tvornica je imala godišnji kapacitet proizvodnje od oko 1000 torpeda. Prije I. svjetskog rata proizvodilo se na godinu do 800 torpeda, 1942. godine proizvedeno je 1170 torpeda. Rekordna proizvodnja 1943. g. bila je 160 komada torpeda u jednom mjesecu. Proizvodnja torpeda u riječkoj je tvornici prestala oko 1966. godine.

...izvor

klub palach

youtube palach

Stara tržnica

velika trznica rijeka

GREGADA OD LASTAVICE, KOZICA I ŠKOLJKI ZA DVIJE OSOBE
Buffet Na kantunu
sastojci
svježa lastavica cca 0,60 kg – 0,80 kg
školjke po izboru 0,30 kg
svježe jadranske kozice u ljusci 0,20 kg
krumpir 0,30 kg
žuta kapula 0,40 kg
lovorov list 4-6 listića
papar u zrnu jedna mala žličica
mrkva 0,25 kg
korijen celera 0,25 kg
bijelo vino 0,10 lit
sol, češnjak, maslinovo ulje i peršin po želji

Žutu kapulu narežite na deblje kolutove i posložite na dno posude u kojoj ćete pripremati ovo jelo. Na kapulu posložite krumpir rezan na ploške debljine do 1 cm i po njemu pospite lovor, papar u zrnu, češnjak, mrkvu, celer i malo soli. Mrkvu i celer uvijek režite tako da njihova debljina prati  debljinu krumpira. Nakon šta ste sve povrće uredno posložili u posudu, na njega  stavite ribu, kozice i školjke. Dodajte vodu tako da pokrije povrće a riba ostane iznad tekućine. Kada voda proključa dodati vino i smanjiti na laganu vatru, poklopiti i tako kuhati još otprilike 30 min.
Kako bi smanili vrijeme kuhanja narežite ribu na fete i pazite da ne pretjerate sa tekućinom jer će jelo biti ukusnije sa što manje vode. Nakon šta ste ugasili vatru dodajte maslinovo ulje i peršin te poklopite na par minuta da se jelo smiri. 

RIŽOTO OD SIPA ZA 4 OSOBE
Restoran Feral
sastojci
sipe 1kg
kapula 20 dkg
maslinovo ulje 1dcl
češnjak 2dkg
sol, papar
lovor 2 lista (ubran na Podmurvicama)
ružmarin na grančicu (isključivo ubrati na Kantridi, ali da vas nitko ne vidi)
vino malvazija 1dcl
riblji temeljac
riža 40 dkg

Na ulju popržimo kapulu dok ne požuti, dodamo česnjak, kratko ga popržimo i dodamo izrezanu sipu. Dinstamo pola sata uz dodatak lovora, soli, papra i crnila od sipe. Zatim dodamo rižu i ružmarin, zalijemo temeljcem i na laganoj vatri kuhamo jos 15 minuta. Dodamo vino i peršin i prokuhamo još par minuta.

all photos by Tinti, Sept 2012

Uvala Palmižana - Pakleni otoci (03.-07.09.)

('Palmižana 2' - 43° 09.5'N; 16° 22'E)

Gdje sam ja, vi ne možete doći.
Evanđelje po Ivanu, glava 7

Vi ste odozdol, a ja sam odozgor. Vi ste od ovoga svijeta, a ja nisam...
Evanđelje po Ivanu, glava 8

 

ACI Marina Palmizana

Zakasnih na posljednji, dopodnevni taxi-brodić u uvalu : "Pa obećali ste, da će me čekati?!" - ljutito optužih za nemar agenticu putničke agencije - nakon šta platih gotovinom nimalo neznatnu svotu za smještaj. "Ma oni Van' nikoga ne čekaju!" - tvrdnja se je ispostavila pomalo netočna, dobrih ljudi uvijek ima, a novac u ovoj uvali "čini čuda" - kasnije se uvjerih.

"Dobri ' judi!"

Moj krik upomoć naime ne ostavi jednog šjora ravnodušnim : "Prebacit' ću te ja svojim brodon, 'ajd kad' ideš prvi put' u Palmižanu!". Nismo međutim još niti pravo isplovili, kada nasred pučine barkariol ugleda prijatelja Darka na gliseru ACI marine. Ovaj se u vožnji približi brodici, a mene doslovno "prebace" u gliser, jer Joška doma čeka rastavljena žena - uređuju kuću (?!) - ode mu inače glava. Izgleda kako Dalmatinci i nakon rastave imaju i dalje ženu - primjetih ovu činjenicu  već i prije - kasnije sam shvatila neobičnost i surovost ove pojave. Naime gotovo uvijek u sličnoj kombinaciji elemenata ostaneš sa strane, postrani i na strani - najkasnije tada pokušaj prijeći na "svoju stranu"!

Menenghello

jidra

priroda

more

sunce



fantazija





´judi


Oni koji su "nekad" navratili u ovu uvalu i misle kako znaju "o čemu se radi" - prevarili bi se u prosudbi - naime ovdje je opet novac nadjačao razum, a razum shvaćam  kao nepokorenu ljepotu življenja u okružnju uvijek jače prirode. Ne treba odustati od civilizacije - samo ista ne treba niti pokušati izopčiti ljepotu gotove nenadmašne prirode. Ovdje doista ima svega, ali uzalud umjetničke galerije kao primjer navodno proširenih i profinjenih vidika, kad istovremeno narav i pojam živa bića doživljava metamorfozu u čisto materijalno. Ono šta vidjeh ovdje, daleko je od civilizacije.

Grad Hvar (05.09.2012., 07:20 sati) -unatoč povijesnom okruženju neponovljive drevne kulture - duh iste ispario je ovdje očito odavna, za razliku od običaja bivanja na ostatku otoka. Brojne galerije i "kulturna" događanja nenadoknađuju - a gubitak je znatan.

Balkon apartmana (06.09.2012., 09:03 sati) -



moć

kiša ovdje nije padala mjesecima kazaše mi ljudi - sada pada pomalo svaki dan. Uvijek u isto vrijeme na pomalo sličan način. Nakon prohladnog osvježenja naiđe sunce - a sa suncem topli zagrljaj tropskih krajeva - možda od tuda naziv pakleni otoci - atmosfera me podjeća na neki "bounty" film. Možda pakleni radi konstantne grmljavine i sijevanja tijekom čitavog dana i noći - na to sam se morala priviknuti - orkestar i zbor simfonijskog orkestra "Priroda" ponudili su mi ovdje nevjerojatnu izvedbu.

Za kraj rečenica is novog romana Martina Walsera (Das dreizehnte Kapitel), kojeg tek kanim pročitati, a slijedi pobirak na brzinu:

"Gott gibt es nicht, aber er fehlt!" ("Bog ne postoji, ali fali!")

... all photos and text by Tinti