... hrvatski leut |
Paška čipka |
Muzej soli |
Posjetivši grad Pag naučila sam pozadinu uzrečice : "Ubio za kilu soli!" - i doista - postojala su vremena kada je sol bila gotovo jednaka zlatu. "Muzej soli" grada Paga svjedoči o lokalnoj proizvodnji soli još od vremena Ilira, koji su gradu Pagu, a time i otoku dali ime. Pažani postojanje vrijedne solane mogu zahvaliti posebnosti građe tla na kojem je kasnije, a neminovno, nastao grad. Od vremena Rimljana, za čije vladavine je sol bila tvar neprocjenjive vrijednosti, preko uprave Venecije (a ne neprijateljskog Zadra, kao izbor stanovnika Paga izmešu dva zla) i Austro-Ugarske - na istom području, a govorim isključivo o gradu Pagu - proizvodnja soli je uz masline bila osnovna privredna grada. I baš zato su se grad Pag i njegovi stanovnici uvelike razlikovali od ostatka istoimenog otoka. Grad soli, čipke i maslina, a kasnije i sira oduvjek je bio GRAD, a njegovi stanovnici GRAĐANI. Tako je nastala i poznata Paška čipka, koje su žene grada Paga zimi, za vrijeme i danas jakih bura, vezle.
Paška škola čipke |
bazeni soli |
Građanke Paga naime nisu radile. Obiteljsku zemlju obrađivalo je ostalo stanovništvo otoka. Nakon šta je Juraj Dalmatinac završio gradnju savršenog, planskog grada, čije sakralne i svjetovne građevine valjda na svakom koraku krase oznake zaštićenog spomenika UENESCO - poznate je obrambene zidine ipak srušila austrijska vladavina, kako bi grad oslobodila kuga tj. tifusa - a i sam Beč srušio je negdje istovremeno i svoje zidine, valjda kao znak da unutar carstva nema neprijateljstava.
Veliki dio zidina završio je kasnije kao građevni materijal magazina soli, uspjevši tako nastaniti se na našu sreću u tako reprezentativnom najprije proizvodnom, a kasnije kulturnom zdanju. Građani Paga međutim i dalje štuju svog Sv. Antu (13.06.) i veliku nam Gospu jedinu (15.08.) kao spasiteljicu grada od bolesti, unatoč austrijskoj intervenciji.
je-li-pag-selo-pagus-ili-izvor-pege ?!
Po mom izvoru, simpatične voditeljice kroz Muzej soli Pag, naziv otoku i gradu Pagu dali su Iliri (Pagus - selo, naselje).
Juraj |
Most |
Crkva B.D.M. |
Crkva Sv. Jurja |
Benediktinski samostan i crkva |
Muzej soli grad Pag
Muzej Paške čipke
Gradski muzej Novalja
Galerija Era Novalja
Paška sirana
Solana Pag
TZ grada Paga
Antički vodovod - Talijanova buža
Trajekt Prizna - Žigljen (Pag) - trajekt
Kolan
Paški Baškotin je tvrdo pecivo koje se stoljećima po istom, starom receptu proizvodi u Benediktinskom samostanu Svete Margarite u Pagu. Zaštićen je i smije se proizvoditi i kupiti samo u benediktinskom samostanu, što je veliko priznaje Benediktinkama koje ga proizvode.
Benediktinke oduvijek tijekom miješenja tijesta i pečenja baškotina mole krunicu. Iz starih se kronika doznaje kako su paške baškotine obožavale i redovito naručivale carica Marija Terezija i brojne plemkinje u Italiji, Francuskoj i posvuda po Europi. Baškotine su jeli najbogatiji i najsiromašniji, svi s jednakim užitkom, kako nekada, tako i danas… Izuzetno lijepom mirisu i okusu baškotina teško je odoljeti!
(Coolinarka)
Paški Baškotini
posjeti: Galerija Buža - Zadar (Poluotok) >>>>>>>
Kula Skrivanat - 1 preostala od 9 |
BEZ NASLOVA
Smješkaš se u praskozorju tišine,
rijetka je među nama -
u nadanju iskrena - nepatvorena.
Istina boli - kao i željeni dodir -
možda nehotičan.
Onaj po ušci u šali -
kaznivši tako nestašluk djeteta u meni.
Sjeta srca ostade ista - pretvaranje šarmantno zavarava
suton neispunjenog bivanja.
Značajnost uzajamnih pogleda
pri svakom susretu - dodirne -
a žudnja neznačajno razara - dok u nadi spaja
naoko nespojivo.
Tinti
Galerija Era Novalja Trajekt Prizna<>Žigljan |