VinoCom Zagreb 2013.
8° Zagreb VINOcom –
međunarodni festival vina i kulinarstva
29.11.2013. i 30.11.2013. - Hotel Esplanade
 |
| Veliko Hvala mom dragom prijatelju ... |
 |
| Istriani ... |
Za razliku o Wine & Gourmet festivala, koji se 2013. održavao u Muzeju za suvremenu umjetnost Zagreb i poprilično me razačorao, ovaj festival toplo preporučam svim vinoljupcima. Dnevna ulaznica od 100 kn je prava sitnica naspram ponude, koje dobijete. Ovaj put sam se odlučila kušati isključivo muškatna vina, izborne i ledene berbe. Divim se sama sebi kako sam izdržala. Naime slatka vina sadrže i viši postotak alkohola i šećera, ali nisam požalila - odlučnost je bila dovoljno jaka.
Izdržala sam i prisustvovala čak dvjema radionicama (vidi sadržaj u nastavku).
Svakako preporučam posjetiti festival oba dana, jer jednodnevnim posjetom osobno nisam uspjela poslušati još neka predavanja, koja su se tih dana odvijala, a vrlo su me zanimala. Izbor i ponuda su jednostavno bili predobri.
O krasnom ambijentu ne trebam gubiti niti riječi. Hotel Esplanade je krasan izbor za ovakav jedan događaj. Kava je doduše nešto skuplja, ali se i to na kraju isplati!
 |
| Bermet se ne treba zaboraviti ... |
 |
| Dingač Bura, Pelješac |
Radionica I (dvorana Casino):
13-14 h
tema: GRAND CRO – TERROIR
HRVATSKIH VINSKIH REGIJA
opis: Radionica će pokazati na koji način se terroir Istre, sjeverne i južne
Dalmacije te Zagorja odražava u ponajboljim vinima devet hrvatskih vinarija:
Baković, Bibich, Bolfan Vinski vrh, Boškinac, Duboković, Korta Katarina,
Meneghetti, Roxanich i Saints Hills. Vinari će Vas tijekom degustacije provesti
značajkama koje vina čine autentičnim i jedinstvenim odrazom okruženja ovih
hrvatskih vinogorja. *
 |
| novi Dalmatinac na obzorju - Vinarija Jokić, Zadar |
Riba u vinu - sastojci/ priprema:
-
4 riblja fileta
- 1/2 šalice bijelog vina
- 8 mini rajčica izrezanih na
okrugle kriške
- 2 žlice kapara
- 12 zelenih maslina izrezanih na okrugle
kriške
- 1 žličica sjeckanog peršina
- 1/4 šalice ekstra djevičanskogmaslinovog ulja
- sol
- papar
Ribu začinite solju i paprom.
Ulje zagrijte u tavi. Stavite ribu u tavu i pecite oko 6 do 8 minuta na srednje
jakoj vatri.
Okrenite ribu na drugu stranu i smanjite vatru. Dodajte
rajčice, masline i kapare. Pecite još 3 minute.
Ulijte vino i kuhajte dok
alkohol ne ispari. Dodajte sol i papar po želji. Pospite peršinom prije
posluživanja. *
Autor:
CentarZdravlja.net
 |
| Krešić - Vukovar |
 |
| Marcota vina |
 |
| namaz iz Dalmacije |
 |
| Olivando jedinstveni hrvatski dizajn |
 |
| vina iz Orehovice |
 |
| Samo je jedan klub - samo je jedno takvo vino ... |
 |
| Djevojke su mi rado pozirale ... |
Radionica II (Dvorana Casino):
16-18 h
moderatori: Tomislav Tuđen i g. Marco Baldini
tema: RIEDEL-ČAŠA KOJA ČINI RAZLIKU *
Na ovoj radionici predstavljena je nova Riedel čaša koja je izišla na tržište ove godine, a dizajnirana je za ispijanje isključivo istarske Malvazije. Mogu samo reći, Riedel me je uvjerio u nešto šta zapravo već odavno znam, vino treba piti iz prave čaše! Strastveni sam kolekcionar svih vrsti čaša za vino. Skupljam po jednu, poklonite mi koju! Primam i ostatke polupanih setova :) .
|  | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | riedel.com |
| Riedel radionica - ja sasvim lijevo s bijelom kapom ... |
 |
| Malvasia Istriana - Riedel - čaša br. 1 |
 |
| ... prva čaša dizajnirana za jednu hrvatsku sortu, u čijoj je izradi sudjelovalo
više od 50 hrvatskih vinskih
stručnjaka* |
|
|
Kako biste bili sigurni u izbor kojim ćete iznenaditi svoja čula okusa i
mirisa, provjerite svoj instinkt natuknicama o primjerenom izboru vina uz jelo
na vašem stolu
- Kao aperitiv uobičajeno je poslužiti: suhi pjenušac, šampanjac
(francuski slatki), poluslatki pjenušac, bijelo suho i/ili slatko vino, sherry,
porto, bermet ili prošek
- Uz predjela, hladetine i namaze nećete pogriješiti poslužite li
bijelo vino ovih karakteristika: suho, polusuho, lagano slatko
- Jela na bazi ribe također idu uz bijela vina, ona suha i ljupka te
pjenušce isto tako suhe.
- Pršut i suhomesnati proizvodi poslužuju se zajedno s roze
svijetlim i suhim vinima, ali ni bijelo suho vino nije loš izbor
- Guste juhe, paštašute, rižota s umakom od riba ili mesnim umakom
uglavnom prate bijela suha vina, zatim roze i mlada crna vina.Dok juhe s umakom
od riba i kamenice podnose i robusnija vina s višim postotkom alkohola
- Pržena ili pohana riba, škampi s roštilja, sa ili bez umaka izvrsni
su uz bijelo suho robusno vino. Dok ribe pečene na ražnju i roštilju te rakovi,
školjke i kavijar obavezno idu uz jaka bijela i crna vina, suhi bijeli pjenušac
ili bijela aromatična vina
- Uz jaja pripravljena na različite načine, ili poslužena s pršutom i
sirom, obavezno se poslužuje bijelo suho ili ružičasto vino, a kao mogućnost tu
je i crno lagano frizirano vino.
- Žabe, puževi i jegulje kao specijaliteti zahtijevaju bijelo vino.
- Kada je riječ o mesu, bijelo meso i ono lagano ispečeno na roštilju
upotpunjuje se sa crnim suhim i mladim vinom. Ukoliko se radi o tamnom mesu,
domaćoj i lovnoj divljači neizbježna su izrazito puna i jaka, stara robusna
vina.
- Velike razlike u odabiru vina su kombinacije sira s tjesteninama.
Sirevi s mekanom tjesteninom zahtijevaju Rose i crno mlado vino, dok se sirevi s
tvrdom tjesteninom, ribani ili uzavreli poslužuju u kombinaciji s crnim starim
robusnim vinom.
- Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih, likerskih i pjenušavih
vina. Ukoliko se radi o voću, bijelo slatko, pjenušac i likersko Rose neizbježan
su izbor. Uz voće se poslužuju i slatki bermet te likersko crno staro slatko
vino.
- Slastice poput kolača i sladoleda idu dobro u kombinaciji sa
specijalnim likerskim vinima, polusuhim pjenušcima i aromatičnim slatkim vinima.
Dok suhe slastice, one bez čokolade, dobro podnose pjenušce starijeg godišta,
bijela slatka i poluslatka vina te sherry, porto, suvarak ili
prošek. *
 |
| Ne mogu zaboraviti nekako taj Motovun ... |
 |
| Trapan mi je iz jednog romantičnog razloga posebno drag, kao i Clay ili Cattunar ... zapravo cijela Istra |
| Bijeli pinot |
| Cijenjena sorta bijeloga vinskog grožđa. Vina iz takva grožđa srednje su do
jako alkoholna (ponekad i s ostatkom neprevrela šećera), ugodne arome i
bouqueta, primjereno kiselkasta i rano sazrela za potrošnju. Uzgaja se u svim
vinogorjima regije Kontinentalna Hrvatska i u svim vinogorjima u podregijama
Istra, Hrvatsko primorje i Dalmatinska zagora.
|
|
| Cabernet sauvignon |
| Jedna od najpoznatijih vinskih sorata crnog grožđa podrijetlom iz Francuske.
Nastao je spontanim križanjem Cabernet franca i Sauvignona. Ima divan i jako
izražen sortni miris koji može podječati i na crni ribiz. Vino je tamno crne
boje koju dobiva iz kožice svojih malenih tamnoplavih bobica. Po okusu je pun,
suh i izuzetno harmoničan, po čemu je i prepoznatljiv. Prija uz tamna mesa i
jača jela od divljači, gljiva, canellone, lasagne, aromatične sireve.
|
|
| Chardonnay |
| Francuska vinska sorta bijelog grožđa, vjeruje se da je ime dobila po
francuskom selu Chardonnay. Uzgaja se u vinogorjima kontinentalne hrvatske
regije. Vina chardonnaya su odlična osnova za proizvodnju pjenušaca, te su jedna
od najvažnijih komponenti u šampanjcu. Vino je lagano, voćne arome i kiselkasto. |
|
|
| Crni pinot |
| Ova sorta podrijetlom iz Francuske raširila se po cijelom vinogradarskom
svijetu. Najčešće je granitno crvene do ljubičasto tamnocrvene boje, ali valja
znati da iz grožđa ove sorte (s obzirom na to da joj sok nije obojen) proizvode
i bijela vina u Champagni, koja su osnova za pjenušce. Sadnja i uzgoj pinota
crnog na tlu Republike Hrvatske otpočela je najvjerojatnije najprije u Istri. |
|
|
| Graševina |
| Najzastupljenija vinska sorta bijeloga grožđa u Republici Hrvatskoj. Potječe
iz Francuske, a u Hrvatskoj je najzastupljenija u kontinentalnim vinogorjima.
Kvaliteta graševine varira, ovisno o kraju, pa je primjerice u istočnim
vinogradarskim područjima Hrvatske njen mošt u prosjeku za 2 i više % bogatiji
šećerom i s nešto manjim ukupnim kiselinama , dok je u zapadnim vinogorjima taj
odnos obrnut. Vina graševine se stoga u sastavu čak i znatnije razlikuju, ovisno
o provenijenciji, ali im je zajednička prepoznatljiva ugodna aroma, zelenkasto
žuta boja i svjež i harmoničan okus. Također treba istaknuti da ova sorta daje
izuzetnu kakvoću svim kategorijama predikatnih vina.
|
|
| Malvazija |
| Ime za velik broj različitih ili srodnih sorata koje se uzgajaju od davnina
u vinogorjima Mediterana, a koje se osim podjele po boji npr.na bijele, ružice i
crne, mogu razvrstati i po drugim karakteristikama npr. na vrlo aromatične,
aromatične i nearomatične. Razlike se iskazuju u rodnosti, u sposobnosti
nakupljanja šećera i kiselina, sklonosti ambijentu, u različitom vremenu
dozrijevanja, otpornosti prema bolestima. Pretežni broj kultivara što se
oduvijek nazivaju malvazijama su bijele. Manji broj, njih oko osam je muškatnih.
Najveći broj kultivara što nose oznaku malvazija uzgaja se u Italiji.
|
|
| Merlot |
| Malo je vinskih sorata crnog grožđa koje se podjednako uspješno uzgajaju u
južnim i sjevernim vinorodnim područjima. Ta značajka merlota pridonijela je da
se ova podrijetlom francuska sorta iz okolice Bordeauxa proširi po cijelom
vinogradarskom svijetu. Vina sorte merlot bogata su alkoholom i ukupnim
kiselinama, rubinsko crvene su boje, arome šumske maline. |
|
|
| Muškat |
| Zajednički naziv za mnoge sorte od kojih neke međusobno nisu srodne, ali sve
imaju manje ili više izraženu muškatnu aromu. Muškatne sorte u pravilu su sorte
juga, odnosno toplih podneblja. Kod nas se uzgajaju muškat bijeli, muškat žuti,
muškat ottonel i muškat hamburg. Muškat bijeli je zbog svoje izrazite i
plemenite muškatne arome vrlo cijenjeno grožđe i vino, a iz njegova se grožđa
proizvode čuvena pjenušava i desertna vina. Muškat žuti proizvodi se u Istri od
kojih je danas najpoznatiji muškat momjanski.
|
|
| Plavac mali |
| Najznačajnija autohtona sorta Hrvatske. Bobica je debele kožice i čvrste
građe s puno sladora. Vino je tamno - rubinaste boje s modrim refleksom, lijepo
razvijenog mirisa, krepko je i trpko sa specifičnim okusom. Najbolji vrhunski
plavci nastaju na položajima Dingač i Postup na poluotoku Pelješcu, na južnoj
strani otoka Hvara, kao i na dobrim položajima na Bračkom i viškom vinogorju.
Dobivaju ime položaja ili se nazivaju nekim drugim imenom. Dingač je prvo, a
Postup drugo po redu zaštićeno hrvatsko crno vino.
|
|
| Pošip |
| Sorta bijelog grožđa velike sposobnosti nakupljanja šećera, pa je u
prošlosti, vjerojatno i uz neke druge sorte, služila i u proizvodnji desertnog
vina prošek. Uzgaja se u vinogorjima podregije Srednja i Južna Dalmacija odnosno
u podregiji Sjeverna Dalmacija, ime ove sorte i istoimenoga vina opravdano se
vezuje uz otok Korčulu. Vrhunsko vino pošip je najčešće zlatnožute boje, jake
alkoholnosti (oko 13 % vol.), skladne kiselosti (oko 6 g/l) i punog i osebujnog
okusa s izrazitom svojstvenom aromom.
|
|
| Sauvignon |
| Cijenjena i rasprostranjena vinska sorta podrijetlom iz Francuske.
Prepoznatljiv je po izrazitu mirisu koji podsjeća na pokošene cvjetne livade i
po specifično gorkastom okusu što podsjeća na kožicu agruma-grejpa i limuna.
Sauvignon se uzgaja, u svim kontinentalnim hrvatskim podregijama. |
|
|
| Sivi pinot |
| Vinska sorta bijeloga grožđa velike osjetljivosti na bolesti. Uzgaja se u
svim vinogorjima Kontinentalne Hrvatske, i u svim vinogorjima podregije Istra,
Hrvatsko primorje i Dalmatinska zagora.Ovo je vrlo popularna sorta, sa velikom
rasprostranjenošću i razlikama u okusu i kvaliteti Boja vina je uglavnom se
naznakom ružičaste boje. Okus ima arome breskve, začina i marelice.
|
|
| Syrah |
| Ukoliko se nalazite u Europi, Argentini, Čileu ili većini SAD-a, tada ćete
ovu sortu nazivati Syrah. No, ukoliko se nalazite u Australiji, Novom Zelandu,
Južnoj Africi ili Kanadi, tada ćete ovu istu sortu nazivati Shiraz. Syrah je
crna vinska sorta koja je na naše prostore inrtoducirana 1971. godine iz
Francuske, u prvom redu zbog dobre rodnosti, ali i zbog kvalitete vina koja se
dobiju preradom njenog grožđa (jaka obojenost, ugodna aroma, visok sadržaj
ekstrakta), zbog čega se koristi za sljubljivanje s vinima kojima ova svojstva
nedostaju. Najviše se uzgaja u zadarskom vinogorju i na lokaciji Nadin.
|
|
| Teran |
| Autohtona istarska vinska sorta. Glavne karakteristike terana su umjerena
količina šećera i vrlo visoke kiseline. Teran ima karakterističnu rubinsko
crvenu boju s ljubičastim tonovima prilikom rotiranja vina u čaši. Aroma je
tipična, voćna. Prepoznatljiva je po bobičastom voću uz dominaciju maline i
papra. Visoke kiseline i tanini daju mu "zaobljenost" i karakterističan okus za
koji se može reći da je jak, pun i robustan.
|
|
| Traminac |
| Sve sorte traminaca (traminac mirisni, traminac crveni i traminac bijeli) te
brojni njihovi klonovi najviše se uzgajaju u kontinentalnim vinogorjima Europe.
Traminac je sorta vinove loze koja se tradicionalno uzgoja u području Iloka.
Sorta grožđa iločki traminac srednje je rodnosti, ali postiže visoki postotak
sladora i optimalan sadržaj ukupnih kiselina, koji se postiže ranijom berbom.
Vino dobiveno iz takvog grožđa izuzetne je arome jer postiže harmoniju alkohola
i kiselina, zlatnožute boje i može biti suho ili
polusuho. |
|
|
| Zeleni silvanac |
| Manje rasprostranjena sorta kontinentalnih vinorodnih područja. Podrijetlom
je iz Austrije. Vina silvanca zelenog ljupka su i pitka. Okus vina je ugodan,
lagane arome i sa izraženom kiselinom Pretežito se uvrštavaju u kategoriju
kvalitetnih i stolnih dok su za sada samo dva proglašena vrhunskim.
|
|
| Zweigelt |
Crvena sorta koju je napravio Fritz Zweigelt 1922. godine križanjem
frankovke i st. laurent-a. Sorta je rodna i zna dati preveliki urod, što se
odražava na kvaliteti vina, pa je potrebno smanjivati urod. Boja vina je
rubinske boje, a okus se opisuje aromatičnim travama uz aromu lovora, crvenog i
crnog ribiza. Uglavnom se pije mlado, iako ima vina koje vrijedi čuvati.*
  |
| Agronomija Sveučilišta u Požegi |
|
Veleučilište Požega
Prhke kiflice s vinom
Sastojci:
PRIPREMA:
U ulje postepeno dodavati brašno da se dobije fino glatko tijesto koje se neće
lijepiti sa ruke, ali ne smije biti pretvrdo.
*možda će vam trebati malo više ili manje brašna, od ove količine odvojite malo, za posipati radnu povšinu.
Tijesto podjeliti na 6 djelova (a može i na 8 ako želite manje kiflice),
razvaljati odmah u krug, rezati na 8 djelova svaki krug.
Filati po želji, s domaćim džemom od marelica primjerice.
-
Peći na 180 c oko 15 min., a da ostanu nježno bijele boje.
Još tople obilato uvaljati u šećer u prahu.
-
Od ove mjere se dobije 48 kiflica (ili 64 veće), od pola mjere ispadne taman jedan puni pleh od pećnice.
-
Po želji u tijesto dodati vanilin šećer ili naribanu limunovu / narančinu
koricu. *
 |
| Zlatan otok |
 |
| Decantorovo odličje vinaru iz Jastrebarskog |
 |
| Vendicija |
 |
| za mene - najbolji Dingač |
 |
| Frane Miloš, Pelješac - najbolje svjetsko maslinovo ulje, New York 2013. |
Portret u plavom
snaga plave boje ne prikriva joj praznoću oka.
prazno oko - kao vir - dubina nepredvidljiva - punoća nepoznata - sadržaj neprikosnoven. u tišini jeka - tako osamljena, ali neuhvatljiva duha.
*** inspirirala me istoimena slika Petre Grozaj na netom otvorenoj samostalnoj izložbi autorice ...
 |
Misal - pjenušac iz Istre, prave ga 2 sestre Peršurić
* iwww
... all the rest (text and photo) by Tinti
|
izlozba-petra-grozaj-momenti-u-vremenu
CATA
DUJŠIN-RIBAR (Trogir, 17. 10. 1897. – Zagreb, 8. 9. 1994.),
slikarica i pjesnikinja.
